X
GO

Novosti
Novosti : Otvorena izložba u Muzeju "Staro" selo u Kumrovcu

Organizator: Muzej Moslavine Kutina i Muzeji Hrvatskog zagorja, „Staro selo“ Kumrovec

Mjesto: Staro selo Kumrovec

Vrijeme: 20. 8. 2017. u 16,00 sati

Etnografska izložba: Mužikaši igrajte, svatovi zatancajte

Autori: Slavica Moslavac i Goran Škrlec

Glazbeni program: VS Rusalke iz Kutine i Etno udruga Zipka iz Kumrovca

 

U Muzeju „Staro selo“ u Kumrovcu održana je tradicionalna 34. Zagorska svadba. Posjetitelji su  mogli pogledati prezentacije tradicijskih obrta uz stalni postav muzeja, a održavale su se i radionice izrade svadbenog nakita. U 15,30 otvorena je izložba "Put svile" koju je organiziralo Veleposlanstvo Narodne republike Kine i Hrvatsko-kinesko društvo prijateljstva.

U 16,00 sati otvorena je i izložba "Mužikaši igrajte, svatovi zatancajte" autora Slavica Moslavac i Gorana Škrleca, nastale međumuzejskom suradnjom Muzeja Moslavine Kutina i Muzeja „Staro selo“ iz Kumrovca, u glazbenom programu nastupila je i VS „Ruaslke“ iz Kutine.

U 17,00 sati Etno udruga Zipka i gosti iz KUD-a Hajdina izveli su prikaz svadbenih običaja sutlanskog kraja. Izložba  „Mužikaši igrajte, svatovi zatancajte“ se sastoji od originalnih predmeta, starih fotografija sa vjenčanja nastalih tijekom 20. stoljeća u moslavačko-zagorskom kraju, kao i tekstova i drugih suvremenih fotografija vezanih uz moslavačko zagorske svadbene običaje. U prošlim vremenima nije bilo mnogo fotografija, osim sa vjenčanja, često rađene i poslije samog događanja, uz retuširanja i dodavanja detalja kojih na samoj svadbi nije ni bilo. Najstariji izvor o povijesti vjenčanica u moslavačkom kraju su akvareli Sandora Erdödyja iz 1837. godine. Krune mladenki, prema izvoru načinjene su u MMK, kao i nekoliko KUD-ova koje koriste u svom scenskom svadbenom prikazu, a našle su svoje mjesto na ovoj izložbi. Osim vjenčanica sa bogatim crvenim ukrasima, koje karakterizira 19. stoljeća, na izložbi su bile vjenčanice od bjeline značajne za 20. stoljeće kao i ostala etno građa potrebna za vjenčanja.  

Svadba je jedan od najveselijih pučkih običaja, osobito u jesenskom i zimskom perodu. U ciklusu svadbenih običaja obvezatno sudjeluju obitelji mladenaca i njihova uža društvena sredina. Osnovna je značajka prijelaza mlade žene u novi rod, porodicu, ali uz brojne magijske radnje koje se čine protiv uroka, utjecaja  zlih sila, očiju, demona i svake druge nesreće, koje bi bez tih radnji mogle negativno utjecati na mladu i na njeno buduće pokoljenje, te zdravlje i sreću budućih supružnika.

Sklapanje braka uključuje nekoliko značajnijih cjelina: prije, u tijeku i poslije svadbe.

Mladi ljudi su se upoznavali na raznim prošćenjima, svadbama, pred crkvom, na tancu, ćehanju perja, vršidbama i drugim skupnim seoskim poslovima. Uglavnom su bračnog druga birali iz istog ili susjednog sela. Uobičajna dob za sklapanje braka za djevojku bila je između 15 i 18 godina, a za mladića između 18 i 24 godine. Ukoliko se djevojka nikada nije udavala, pogrdno su je nazivali stara cura, stara dekla ili stara parta.

Do prvog svjetskog rata, brakovi su se sklapali po želji roditelja, a pri tom  se pazilo da bračni drug bude što bogatiji, da ima isti ili viši društveni status i da je poštenoga roda. Ako je djevojka ispunjavala te uvijete, tada je momkov otac išao u snuboke, tj. prositi djevojku. Nakon snubljenja, slijedile su zaruke /kapara, prstenje, zapitki/, a za mjesec dana priređena je i  svadba. U tradicijskim svatovima, u sedam dugih dana točno se iz sata u sat znalo što će se obavljati , ali uvijek s naglaskom na iznenađenja, tako da su svatovi bili u neprekidnom iščekivanju. Svadbeni običaji prilagodili su se danas suvremenom načinu života, tako da od  tradicijskih jela, pomno odabrane odjeće, te običaja kao što je krađa cipele i barjaka, poć na zdenac,  način darivanja, nije ostalo gotovo ništa. Svadba je ostala svečani čin, ali bez posebnih obreda, vjerovanja i gatanja.    

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: 10 - 13 sati

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

Kustos Arheološkog odjela: 044/500-450

Kustos Galerijskog odjela: 044/500-452

Kustos Kulturno-povijesnog odjela: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

Kustos Etnografskog odjela: 044/500- 451,
E-mail: smoslavac@muzej-moslavine.hr


Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr