X
GO

Novosti
Novosti : Sesvete, Sisvete, Svi Sveti

Slavica Moslavac

Sisvete, Sesvete,  Svi sveti

Sisvete, Sesvete ili Svi sveti je dan kada se ide mrtvima u pohode. Obilaze se grobovi najbližih kao i daljnja rodbina, susjedi i prijatelji, te zajednička obilježja za neznane. Prema kršćanskoj eshatologiji smrt je prva od „četiriju posljednjih stvari“ (smrt, sud, raj i pakao). Čovjek je treba dočekati moralno pripremljen, bez smrtnog grijeha.

Desetak dana uoči Sisveta stanovnici Moslavine uređuju grobove, a dan uoči priređuju vrbovu šibu, borovnicu, zimzelen i breberiku. Pletu vijence „na šibe“ ukrašavaju živim cvijećem, najčešće sisveticama i mašnama od krep ili “rugovog“ papira. Mašna za dijete je bijele boje, za mlade crvena, a za starije plava. Tako složeni vijenci nose se na groblje na Sisvete ujutro. Tada su se palile i svijeće kao i na dan kasnije, tj. Dušni dan. Od hrane polagane su samo crvene jabuke. Još su prvi kršćani nazivali svoja grobišta coemiterium po grčkoj riječi koimeterion, koja znači počivalište, jer mrtvi u grobovima snivaju i imaju se probuditi na dan uskrsnuća. Nijemci zovu grobišta friedhof, tj. dvor mira ili gottesacker, tj. Božje polje, dok Talijani nazivaju grobišta campo santo, tj. sveto polje.

Groblje se po mogućnosti postavlja prema sjeveru, jer je po kršćanskoj predaji sjever obilježje smrti. Mrtvi se polažu tako u grobove da im glava, ako je moguće, bude okrenuta prema istoku, odakle izlazi sunce, jer je Isus „Sunce pravde“. Grobovi se uređuju pokraj crkve, jer su vjernici u njoj primili duhovni život i posvećivali se sakramentima. Često se groblje naziva imenom sv. Mihovila, jer je on zaštitnik mrtvih, a mnoga su groblja posvećena i sv. Ani, sv. Kuzmi i sv. Roku i nekim drugim svecima, ali je groblje  na prvom mjestu posvećeno Bogu.

U starokršćanskoj umjetnosti nalaze se mnogi simboli, koji se ponekad i danas upotrebljavaju na grobištima, npr. dvije palmine grane (slava i pobjeda), golub s grančicom masline (duša odlazi u miru), paun (simbol besmrtnosti rajske slave), riba oko sidra (znak je Isusa na križu i ufanje u spasenje), janje (Isus koji oduzima grijehe svijeta), a najobičniji  je kršćanski simbol križ. Grobni križ od željeza upotrebljava se od 15. stoljeća. Kasnije se na takav križ postavlja pločica s imenom pokojnika ili s natpisom. Križ znači spasenje po Isusu. Nad glavom mrtvika znači da je umro u Kristu. Kršćansko značenje na grobištima kugla, koja predstavlja zvjezdano nebo, sunce ili zemlju, a znak je i priziva svijeta, ako se nalazi pod nogama. Dvije ruke koje se hvataju, simbol su rastanka pokojnika od živih.

Nekada likovi pokojnika imaju uza se obilježje svoga zanimanja, npr. uz kip ili reljef glazbenika instrument, uz vojnika mač, zastavu, pupku ili grb, uz svećenika kalež, uz znanstvenika knjiga, uz mornara lađa i sidro i sl. Dosta je čest slučaj da se stavi medaljon s likom pokojnika ili fotografija usred grobnog križa.

Na grobovima ima živog cvijeća i stabljika. Bršljan je znak vjernosti i prijateljstva već kod starih Rimljana. Zimzelen i uzvišeni čempres pokazuju nadu u život vječni radi svog trajnog zelenila. Vrba jadikovka označava plač i bol, palma pobjedu, maslina mir duše. Prelomljena grana, nekad s cvijećem, pokazuje skršen život, ruža znači ljubav, ljiljan spoj duše, šipak kršćansku zajednicu, a trnje i korov mukotrpan ljudski život. Vijenac od cvijeća i kruna znak su vječne slave i nagrade. Cvijeće je uopće znak ljubavi i zahvalnosti prema pokojnicima. Živo cvijeće koje raste na grobovima, znak je nade u život vječni.

Natpisi su u pjesmi i prozi. Nekada vrlo jednostavni, a nekad bombastični. Nije čudo, da su već stari Rimljani imali izraz Laže kao epitafij. Zahvala pokojnicima ne smije biti pretjerana, lažljiva ili čak smiješna. Treba se držati stare De mortus nil nisi bene, o mrtvima govori samo dobro. Natpise na grobovima nekada pišu anđeo, dijete ili vila.

Običan je svršetak:

R.I.P., tj. Requiescat in pace – počivao u miru!

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: 10 - 13 sati

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

Kustos Arheološkog odjela: 044/500-450

Kustos Galerijskog odjela: 044/500-452

Kustos Kulturno-povijesnog odjela: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

Kustos Etnografskog odjela: 044/500- 451,
E-mail: smoslavac@muzej-moslavine.hr


Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr