X
GO

Novosti
Novosti : Zaviri ispod, donje rublje i higijena u Vrbovcu

 

Zaviri ispod  /donje rublje i  higijena/

Do polovice 20. stoljeća higijenske prilike u moslavačko, posavsko, slavonsko, banovinsko, bilogorskom kraju  bile su uglavnom loše, ali su se s vremenom znatno poboljšale. Doduše, uvijek su postojale individualne razlike u higijenskim navikama od osobe do osobe, odnosno obitelji do obitelji. Doduše o higijeni, kao i o donjem rublju, ljudi nisu bili razgovorljivi, tako da i nema pouzdanih, ni posve točnih podataka. Donje rublje prisutno je kroz povijest već niz stoljeća, no, kao i sve ostalo u raslojenom društvu, bilo je privilegija onih bogatih i moćnih još prije pet tisuća godina. Donje rublje uvijek je imalo praktičnu funkciju pružanja potpore i higijene kako intimni dijelovi tijela ne bi dolazili u kontakt sa svakodnevnom odjećom i slično.

Danas je donje rublje postalo toliko raznoliko da ga možemo pronaći za bilo koju namjenu. Donje rublje u današnjem smislu javlja se  s europskim utjecajima, koncem 19. stoljeća i nije dio tradicijskog ruha. Šivani platneni grudnjaci, svileni i platneni kombinei i zimske gače pumperice dolaze u modu tek u drugoj polovici 20. st. Podsuknje s brojnim naborima te ljetne gače s čipkama na nogavicama donijele su europljanke (Čehinje, Slovakinje, Mađarice…).  One su osim gača, nosile po nekoliko podsuknji od sasvim uz tijelo uskih i kratkih, do bogato ukrašenih i ubranih u pojasu koje su morale biti jako uštirkane, te dužih gača sa čipkom koje i danas možemo vidjeti na brojnim folklornim priredbama. Ostale Hrvatice su također nosile više vrsta podsuknji, podsukljeniki, kurti, kurtica, unteroka, granjerača raznih dužina i ukrasa, jer su prigodom rada kada su se gornje rubače zadizale ili potpregnule morale vidjeti podsuknje, bar djelomično, ukrašene čipkom. Tradicijsko žensko donje rublje i to grudnjaci, korzeti, gače, gotovo se i nije nosilo, samo u određenim prilikama ili neprilikama, kada je žena imala menstruaciju ili kako se to tada zvalo „svoje stvari“, te stavljala „Te“ provlaku od lanenih krpa, vezujući ih o pojasu koji se vezivao na mašnu ili je mogao biti spojen samo na gumb. Muškarci su i po nekoliko gača nosili zimi, ispod gornjih nešto debljih suknenih, lanenih ili plišanih hlača.

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr