X
GO

Novosti
Novosti : Martinje

Slavica Moslavac

 

MARTINJE

 

Martinje je pradavni pučki običaj prevođenja mošta u mlado vino koji se u nas njeguje osobito u sjeverozapadnim vinorodnim krajevima Hrvatske, pa tako i u Moslavini.

Koliko je u toj proslavi pretkršćanskih ili kršćanskih elemenata, danas se ne može pouzdano utvrditi. Veselice krštenja mladog vina obično se obavlja na dan Sv. Martina (11. studenog), utemeljitelja benediktinskog samostana u Toursu (Francuska), inače po rodu Panonac, koji je živio od 316. – 397. godine.

Martinska slava ili krštenje mošta obavlja se po propisanom ceremonijalu. Ulogu biškupa preuzima kućedomaćin ili netko od vještih uzvanika, a sve uz pomoć nekoliko miništranata i kuma koji u to ime mošta odgovara na biškupova pitanja. Biškup i miništranti obučeni su u svećeničke odore s vinskim aplikacijama.

Ceremonijal započinje pjesmom: Došel je došel, došel Sveti Martin, vino bu krstil, ja ga bum pil. Zatim biškup postavlja najrazličitija pitanja moštu; kori ga što huči i buči u bačvama i što je sklon  druženju sa zdenčevim kćerima. Kum u ime mošta obećava da će se popraviti i obvezuje se po biškupovim napucima da će od sada razigravati srca, krijepiti tijelo, zbijati šale, veseliti društva, hrabriti junake, tješiti žalosne. Mošt se krsti posipavanjem soli.

U Martinskoj pjesmi spominje se, Sv. Andrija apostol (30. studenog), koji je izravnije umješan u narodne običaje. Došel bu, došel, Sveti Martin, vince bu krstil, ja ga bum pil. Potom bu stigel Sveti Jendraš, on bu te pital, počem ga daš.

Vinske veselice su posebno razrađene u Križevačkim štatutima. U njima se govori kako se odvija pajdaška veselica uz vino i jelo, a Štatuti su poznati i izvan križevačkog kraja.

Premda se popije dosta vina, Štatuti uvode red u veselicu i razvijaju društvenost.

Štatute imaju i drugi gradovi u Hrvatskoj, no nisu toliko originalni i opsežni kao križevački. To su Koprivničke regule, Varaždinski furešt, Ivanečka smešancija, Krapinski vandrček, Zagrebačka puntarija, Zelinska lumparija.

Križevačke štatute s vremenom su njegovali, te u aktualnim prilikama dotjerivali vinski klubovi, kakvih je bilo dosta u prošlom i početkom ovog stoljeća. Bili su to «Barilo» i «Brenta» u Križevcima, «Kladivec» i «Vrabec» u Sisku, «Ščuka» i «Dotepenec» u Petrinji, «Lola» i «Žganec» u Karlovcu, «Smutljivec» u Koprivnici, «Šokac» u Vinkovcima, «Picek» u Slavonskoj Požegi, «Picok» u Đurđevcu, «Kvak», «Purgerski klub», «Ilirski klub», «Ljubinkovački klub» u Zagrebu, koji su u vrijeme ponjemčivanja i mađarizacije Hrvatske bili i okupljališta rodoljuba.

Obred krštenja mošta obavlja se u kasnu jesen, kada se već mošt pretvorio u vino. Tim obredom se i simbolično označava završetak pretvaranja slasnog mošta u opojno vino. Krstitelj mošta (ili biskup) tada može zapjevati: Mošte, ja te krstim u vino u ime Bacha oca vina, u ime Martina njegova sina i duha od kojeg mošt kuha... ili se jednostavno konstatirala tužna vijest da…  je Martin okal mošt, ali je ipak ostavio vino.

Sveti Martin postao je zaštitnikom vina, a prema legendi prikazuje se uvijek s guskom. Bez obzira na legendu guska vrlo dobro prija uz svako vino. Naime, pečena guska i pečeno kestenje obavezni su rekviziti za krštenje mošta.

Obredi s vinom u vrijeme Martinja vrlo su stari što potvrđuju pronađeni zapisi prema kojima je još prije 800 godina (točnije 1179.)  vođena ratna borba za vrijeme Martinja u kojoj su Ivanovci bili poraženi od Saracena i to radi toga što su vitezovi bili mamurni od predugog slavlja i ispijenog vina. Ne znamo kako su vitezovi slavili vino i svetog Martina ali je očigledno da su radi neumjerenosti u uživanju u vinu izgubili glavu kao i mnogi sudionici već spomenutih Bakanalija.

U posljednje vrijeme Krštenja mošta sve se više širi u obiteljskim kletima i javnim ugostiteljskim objektima. Usmjeren je na podizanje vinske kulture  i na umjereno i kulturno konzumiranje vina bez obzira  što tada vino teče (besplatno) u izobilju i neograničeno.

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr