X
GO

Novosti
Novosti : Tikva mala, a stotinu šara

Organizator: Muzej Moslavine Kutina i Muzej Slavonije Osijek

Vrijeme: 31. svibnja 2019. u 17,30, povodom Izložbe vina u Kutini

Mjesto: Galerija Muzeja Moslavine

Tema: Tikva mala, a stotinu šara iz zbirke tikvičarstva Etnografskog odjela Muzeja Slavonije, Osijek

Autorica: Vlasta Šabić

Stručna suradnica: Slavica Moslavac

 

Na etnografskoj izložbi koja nosi naziv: „Tikva mala, a stotinu šara“, osim tekstova i fotografija na plakatima i rollupovima bit će izloženo oko stotinu ukrašenih i pedesetak neukrašenih tikvica, raznih veličina i motiva, zatim drugih predmeta ukrašenih tikvičarskim motivom, kao što je namještaj, glazbeni instrumenti, rog, tikvičarski motivi na tekstilu, pisanicama…

Tikva je kao posuda zahvalna za uporabu u razne svrhe i diljem svijeta korištena je tisućama godina, još prije pojave keramike i sjedilačkog načina života, ali i dugo nakon toga. Jednako tako je i drugdje bilo zastupljeno njihovo ukrašavanje, urezivanje ukrasa razvijeno je primjerice u Peruu, Americi, Africi, Novom Zelandu ili Kini. Kao i svako narodno stvaralaštvo, rezbarenje i drugi načini ukrašavanja tikvica razvijaju prepoznatljive lokalne karakteristike.

U Slavoniji se za šaranje koriste tikve (lat. Lagenaria vulgaris) raznih oblika. Najuobičajeniji su oblici s trbušatim ili valjkastim vratom - tikvice i tukvanji raznih veličina; zatim u novije vrijeme, kao suvenir, osobito su učestale malene leginice gotovo bez vrata, a šarale su se i nategače ili teglice s dugim vratom za istakanje tekućine iz bureta; slijede ljudskom rukom preoblikovane i prenamijenjene tikve, poput spljoštenog oblika dobivenog stavljanjem u škripac za vrijeme rasta, koji podsjeća na čuturu.

Vještina i tradicija ukrašavanja, šaranja tikvica u Hrvatskoj, kao i ornamentika, kod nas je specifična samo za Slavoniju, gdje se razvila velika raznolikost i bogatstvo ornamenta. Zastupljena je samo na užem prostoru sjeveroistoka, na području bivše Vojne Krajine: u županjskom, đakovačkom kraju, te dijelu vinkovačkog i brodskog kraja. Prvotno, u zadružnoj podjeli rada, to je bila vještina pastira.

Ova tehnika ima od 2007. godine svojstvo zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske i danas se njome bavi nekolicina šarača, uglavnom u županjskom kraju.

Ukras se izvodi crtanjem olovkom i zatim urezivanjem ornamenata, odnosno šara, i njihovim pocrnjivanjem najčešće pougljenjenom orahovom jezgrom. Dodatni efekt na pojedinim plohama dobiva se dvjema tehnikama: urezivanjem mrežice ili mreškanjem i posmeđivanjem pomoću dušične kiseline ili šatvosiranjem, te njihovim naizmjeničnim kombiniranjem, ritmičkim smjenjivanjem. U mrežicu se bocanjem, ubodima šilom često dodaje po jedna točkica u svaki kvadratić; takvi se likovi također ritmički ponavljaju (smjenjuje se gušća i rjeđa, i to ubocana mrežica). Ponekad su, bez mrežice, ubocani čitavi likovi ili plohe.

 

U Moslavini, Hrvatskoj Posavini, Bilogori i Banovini nije poznato šaranje tikvica kao što je to primjer gotovo po cijeloj Slavoniji. No, tikve su se uzgajale oduvijek i koristile se u kućanstvu za razne potrebe. Tikvena posuda s dugim vratom služila je za izvlačenje vina i rakije iz bureta i bila je sastavni dio svakog vinskog podruma. Nazivali su je jednostavno cug. Zanimljive posude raznih oblika i veličina, prirodnog porijekla, svakodnevno su koristili naši stari za nošenje vode u polje i slične namijene. Svaka je imala vrat u gornjem dijelu da se može zavezati o pojas, kad se nosi voda u polje. U tikvici se voda nije brzo grijala, a i lagana je za prenositi te je prikladnija od zemljanih posuda: štuca, stucki, krugli ili vrčeva i pehara.

Tikvice se koriste i kao igračke za djecu. Njihova obla strana služila je kao glava na lutki, a one s dugim vratom također su imale istu ulogu, stoga što su odmah imale i dugo tijelo da su im je ostalo za napraviti samo ruke. Mnoga djecu su proplivala tako da su im bućice – tikvice služile kao šlaufi na rukama te bile pomagalo pri plivanju.

Pravo vrijeme za posjet centralnoj Moslavini i Ivanić-Gradu je u listopadu kada se održava najveselija i najposjećenija (preko 20.000 posjetitelja) tradicionalna, turističko-gospodarska i gastronomska manifestacija Bučijada. Okosnica manifestacije je prodajni sajam buča, bučinog ulja, proizvoda od buča i ostalih eko-etno proizvoda na kojem izlaže preko 200 izlagača (od čega je preko 40 izlagača bučinog ulja, 80 OPG-a i 20-tak EOPG-a). U sklopu Bučijade održavaju se Dani bučinog ulja i stručni skup na temu bučinog ulja. Za vrijeme trajanja manifestacije gradski park i šetnica postaje mjesto inspiracije za umjetnike i kreativce koji na temu buče, bundeve postavljaju svoje instalacije i skulpture.

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr