X
GO

Novosti
Novosti : Pučka tradicija lončarske vještine

U Kloštar Ivaniću bit će u sklopu predstavljanja zbirke pjesama haiku poezije održano i predavanje pod nazivom Vještina lončarske tradicije, etnologinje Slavice Moslavac, 27. 11. 2010. u 11,00 sati.

U gradovima i selima Sisačko-moslavačke i dijelu zagrebačke županije i danas se može naći zemljano posuđe koje se koristi za pripremu i čuvanje hrane. Nekada se na seoskom kućnom ognjištu hrana kuhala u loncima od pečene i neglazirane  gline, a kruh, kolači i meso su se pekli pod pekvom  ili u krušnim pećima.

Keramika je zapravo produkt ognjišta, toga tisućljećima  posvećenoga mjesta u kući, što je oduvijek  bilo mnogo više od pukoga  ograđenog prostora  na kojemu je tinjala vatra i pripremala se hrana. Bilo je to mjesto okupljanja, mjesto druženja i prenošenja znanja, mjesto obiteljske ljubavi i topline. Ognjište je zapravo od uvijek sinonim za dom. Upravo je ognjište potaklo zamisao da se od glinenog blata oblikuje posuda i uz pomoć vatre pretvori u pravi uporabni predmet.  

U Moslavini, zemljano posuđe i njeno postojanje možemo pratiti sve tamo od prapovijesnih –neolitskih vremena, što nam i potvrđuju arheološka istraživanja i nalazi  Starčevačkih lokaliteta  u Kaniškoj Ivi i Kapelici, u doba trajanja  Korenovske kulture (oko 5 100 – 4 300 g. prije. Krista), koju karakterizira specifičan način ukrašavanja keramičkih posuda linearno-trakastim motivima.

U stoljećima koja slijede, među brojnim pokretnim arheološkim materijalom  uvijek su se našli ulomci keramičkog posuđa, najrazličitijih  vrsta i kvalitete izrade, zatim predmeti koji spadaju u kategoriju dječjih igračaka, utezi za tkalački stan te figurice – idoli.

Keramika je značajan pronalazak i ključno umijeće za opstanak i razvitak čovječanstva, a lončarstvo jedan od najstarijih zanata.

Lončari su zemljano posuđe oblikovali ručno, bez lončarskog kola što je starija tradicija ili na lončarskom kolu što je nešto novija tradicija.

 

Proizvodila se neglazirana i crna glazirana keramika. Boja i kakvoća keramike ovisila je o primijenjenoj tehnici pečenja gline. Lončari su posude izrađivali od domaće bijele i sive gline na nožnome lončarskom kolu. Najčešće su se izrađivale razne tegle,  zdele, peharčeki i pehure, lončeki, stucke, krugle, ćupovi, barilci, tiganjke, maslenjače, pećnjaci, cedilke, tegle, protvanji, sirnice…

Kopija od Zemljani lonac za mast, Osekovo.jpg

 

 

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr