X
GO

Novosti
Novosti : Etnografska izložba Tradicijskih pregača Banovine, hr. Posavine i Moslavine

 

 

Organizator: Hrvatska knjižnica i čitaonica «Đuro Sudeta» Garešnica

i Turistička zajednica «Sjeverna Moslavina»

u suradnji sa Muzejom Moslavina iz Kutine

Mjesto: Galerija Garešnica

Tema: Tradicijske pregače Moslavine, hrvatske Posavine, Pokuplja i Banovine

Autorica: Slavica Moslavac

Vrijeme: 14.12. 2011. u 18,00 sati

 Štikana.JPGKopija od P3244251.JPG

Moslavačke, posavske i banovinske pregače

 

Izložba Tradicijskih pregača sadržava 40-tak originalnih zaslona, zastora ili fertuna s područja Moslavine, hrvatske Posavine, Pokuplja i Banovine. Sastoji se od dva dijela: garešničkoj publici bit će predstavljena donacija Ivana Lackovića Croate, koji je velikodušno ostavio Galeriji Stari grad u  Đurđevcu 50-tak bogato izvezenih i izatkanih pregača sakupljenih s područja Moslavine, hrvatske Posavine, Pokuplja i Banovine, a u drugom dijelu bit će predstavljene i pregače iz fundusa Muzeja Moslavine Kutina.

Povijest stilova odijevanja najstarijih civilizacija poznat nam je iz likovnih prikaza u obliku slikarija na zidnim površinama hramova, palača ili skulpturalnim prikazima.

Kroz odjeću moglo se iščitati puno toga. Njen kroj, boja, odražavale su njezinu funkciju, odnosno namjenu, kao i status, da li je udata žena, djevojka, starica ili udovica.

Kada bismo željeli uspoređivati moslavačku, banovinsku i posavsku nošnju, onda bismo zasigurno naišli na puno više sličnosti, identičnosti, nego razlika. Ovaj tip nošnje svrstava se u tip posavske nošnje, kao i sisačka, sunjska, turopoljska i dugoselska. Zbog čestih migracija nemoguće je povući čvrstu granicu kojom bi se obilježila isključiva karakterističnost nekog kraja.

Motiv grožđa .jpgKopija od Tradicijske pregače 318.jpg

Svaka od njih posebna je na svoj način, unikatna, a njihov izgled govori o umiješnosti ženskih ruku. Uz sve kućanske poslove žene su brinule i o tekstilu, počevši od sijanja lana i konoplje, čupanja, namakanja u potoku, obrade uz pomoć raznih alata koje je nekoć imalo svako domaćinstvo (stupa, trlica, greben), predenja na preslicu i vreteno ili kolovrat pa do pripreme pređe za snovanje uz pomoć raška i vitla, zadnje faze samog snovanja, tj. pripreme niti za tkanje.

12-p.jpg11-p.jpg

 

Pregača je u prijašnjim povijesnim razdobljima, uz oglavlje, predstavljala i statusni simbol, a riječ je o najljepšem dijelu tekstilnog rukotvorstva ovog dijela Hrvatske.

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

Osnivač: Grad Kutina 
Godina osnutka: 1960.
Vrsta muzeja: opći - zavičajni 
Prostor muzeja: 230 m2 
Sastavni dio muzeja: 
Galerija Muzeja Moslavine