X
GO

Novosti
Novosti : 19. izložba vina u Kutini

Vino i vinova loza inspiracija
umjetnika kroz stoljeća

U darovnicama hrvatskih vladara, statutima, zakonima, arheološkim nalazima u književnosti i umjetnosti...u pučkom stvaralaštvu, na tradicijskoj arhitekturi, stambenim i gospodarskim objektima, osobito na zabatnim stranama kuća, nosivim stupovima, na vinogradarskom drvenom suđu: bačvama, barilcima i drvenim čašama – kepčijama, na svečanim hlebovima kruha, koji služe kao ukras stola za blagdan Uskrsa i Božića, znači u svakodnevnom životu susrećemo vinsko-vinogradarske simbole.
U Moslavini, je motiv loze i vina najviše prisutan na tekstilu, i to na svečanim ženskim rubačama, zaslonima, često ga susrećemo na prednjem prsnom prorezu ženskih košulja – švabica, ili muških košulja – rubača, na prekrivačima: sjevero moslavačkim ćilimima, ručnicima i plahtama. Na oltarnicima, i ostalom misnom ruhu, prisutan je motiv grozda u nizu ili pojedinačno, često odvojen viticama zvanim čulige. Motiv rađen svilom, pismom, vunom ili srmom, često odgovara motivu načinjenom u čipki što oivičuje bogato moslavačko, svečano ruho.

Pučki likovni izričaj nalazimo na raznim materijalima, u raznim oblicima i veličinama. Narodni stvaratelji su i muškarci i žene i biraju si podlogu koja im najviše odgovora. Oni često nemaju neke osobite umjetničke vrednosti, ali govore o stvaraocu koji želi predstaviti dio prirodnih bogatstava svoga kraja.
I u gradskim sredinama vinske aplikacije prisutne su na raznim naslovnicama knjiga, brošura, kataloga koji ne moraju uvijek biti posvećeni samo i isključivo vinu, zatim etiketama vinskih boca, zastavama i grbovima.
I kutinski grb koji povijesno govori o obiteljskom grbu Demetrija II Čupora Moslavačkog, iznad lente postavljena su dva lista: desno je hrastov list, bogatstvo Lonjskog polja, a lijevo je list vinove loze, simbol prisojnih obronaka Moslavačke gore, za koju se zna da je u ove krajeve došla za rimskog cara Claudia.
Likovni stvaraoci svoje inspiracije često traže u vinovoj lozi, vinu i grožđu. Tijekom Voloderskih jeseni održavaju se i likovne kolonije, a umjetnici svoje radove izlažu na prigodnim izložbama. Muzej Moslavine, u sklopu Kutinske izložbe vina, u posljednje vrijeme, također organizira kreativno-likovnu radionicu Vinorela, tj. oslikavanje crnim vinom.
Prema svaćanju mnogih naroda, loza je posvećena biljka. Nju je sam gospodin Bog poslao na Zemlju. Milutin Urbani u knjizi Naše vino bilježi kako u našem narodu ima velik broj legendi, od kojih jedna pripovijeda da je jednom kapnula
suza Božja na zemlju, a od te suze postao je trs. Sve su te legende pune mistike i pobožnosti, a da je to tako najbolje svjedoči pjesmica zabilježena u okolici
Samobora koja glasi:

Marija je rodila Jezuša,
Jezuš stvoril je zemljicu,
Zemla rodila trsek je,
Trsek rodil je rozgicu,
Rozga rodila grozdeka,
Grozdek rodil je vinčeka.

I upravo sok te posvećene biljke držali su izvorom života, a sam Bog Dioniz, bog vina, vinogradarstva, užitka i plodnosti, nadahnjivao je umjetnike, poticao druželjubivost, donosio radost i ljubav. Pa tako je nadahnio i akademskog slikara Davorina Radića koji se uključio obogatiti ovogodišnju Izložbu vina u Kutini svojom izložbom s temom Boga Dioniza.
Slavica Moslavac
 
Povratak na naslovnicu
Podaci

Osnivač: Grad Kutina 
Godina osnutka: 1960.
Vrsta muzeja: opći - zavičajni 
Prostor muzeja: 230 m2 
Sastavni dio muzeja: 
Galerija Muzeja Moslavine