X
GO

Novosti
Novosti : Predavanje o tradicijskoj arhitekturi

 

Ivan Rukavina  i Davor Salopek-m .jpg 

SEOSKO GRADITELJSTVO MOSLAVINE

 

Pučke starine, stambeni i gospodarski objekti u donjoj ili jugozapadnoj Moslavini predstavljaju ostatke nekadašnjeg načina gradnje kao i života u tim prostorima, a po svojim obilježjima naslanjaju se na graditeljske tradicije u Posavini.

Priprosti su to prostori izgrađeni u dosluhu sa okolišem, bez laži i patetike i zato često dostojanstveni u svojoj jednostavnosti.

 

prozor s šaloporkama -m.jpg

 

Kuća, trijem, čardak najčešći naziv za nju je hiža ili iža, je jedinstveno mjesto sveukupnosti postojanja obitelji ili šire zajednice. U njoj se odvijaju svi životni  procesi. U družinskoj sobi – borave ukućani preko dana, a spavaju starci i djeca. Kuća je dom, prebivalište i utočište. Dvije su važne komponente za zajednički život: stol sa svetim i osobnim slikama, uspomenama iz prošlosti na zidu iznad njega, i drugo, zemljana peć, mjesto pripremanja hrane i izvor topline.

 

Premda poneki neodržavani ili napušteni, ovi primjerci tradicijske arhitekture predstavljaju značajne ostatke graditeljskog naslijeđa 19. i početka 20. stoljeća, mada ih ima i starijih.

Objekti su građeni na tradicijski način od hrastovih greda i planjki, a značajke ovog načina gradnje ogledaju se u tehnici, materijalu, omjerima i raščlambi unutarnjeg prostora te drugim značajkama karakterističnim za narodno graditeljstvo ovoga kraja.

Od običaja vezanih za gradnju doma, kuće ili hiže treba svakako izdvojiti stavljanje različitih zapisa, kao što su podaci o gradnji, majstorima koji su gradnju izvodili itd.

Zapis se mogao izvesti na gredi ili se stavljao u  temelj. Pod prvi kamen babak stavljala se boca s rakijom ili boca prazna, unutra cedula i sitan novac. U stijenu se mogla staviti sveta voda i svete sličice za dobrobit, sreću , blagostanje i bogatstvo u obitelji.

Zapis na čelu kuće stavljali su oni koji su kuću gradili, upisivali su godinu izvedbe i slova I H S  (ISUS-HOMINUM-SALVATOR).

Na nosećoj gredi, slemenu bilo je duborezom urezano IHS, te ime vlasnika hiže.

Prilikom izgradnje gospodarskih objekata u stajski prag uglavljivala se konjska potkova za mir, dobro i zdravlje životinja.

Od vjerovanja treba izdvojiti da svaka kuća ima svoju miroljubivu zmiju čuvaricu koja pazi i čuva kuću. Ona boravi negdje pod gredom temeljačom ili gorskim kamenom babcom, i ako se na starom kućištu gradi nova kuća svakako će se pronaći.

Kad je kuća bila pri kraju gradnje tj. kad su na grede pribijene letve, gore je išel cimer, znak, grana, grančica.

Na cimeru je bio pripremljen za svakog cimermana po jedan poklon. Za glavnog majstora ili palira poklon je bio najveći. Darovi su najčešće bili ručnici ili mareme (peče), a rjeđe se našla i suknja (rubača) i svakako najveselije za majstore boca rakije. Kompletna grana bila je okićena rugovim ili krep papirom izrezanim u vrpce.

Kad je kuća pokrivena slijedila je gliha, tj. cimermanski aldomaš, znak kada domaćin mora častiti hranom i pićem.

 

VJEROVANJA

 

 KUĆA

 

Kad bi štakori i miševi napustili kuću, smatralo se da će se ona uskoro srušiti. Ako je sa zida palo lastavičje gnijezdo vjerovalo se da će stanovnici još iste godine otići iz kuće.

Gradnjom nove kuće trebalo je početi kad je mjesec u porastu ili za punog mjeseca; ali temelje je trebalo iskopati dok se mjesec smanjuje jer će inače podrum navodno uvijek biti vlažan. Da bi se od kuće odvratila nesreća, bacali su se na svečanosti prigodom stavljanja kuće pod krov razni predmeti preko krova.

trijem-m.jpg

 

KROV

 

Ako s krova padne kamen ili ako na njemu sijedi sova ili vrana, vjeruje se da netko u toj kući mora umrijeti. Ako je preko krova pretrčala vjeverica ili je na krovu pjevao crvendać, smatralo se da će u kući ubrzo izbiti plamen. Da bi se sprijećila ta nesreća bacali su se prigodom proslave stavljanja kuće pod krov, razni predmeti preko krova.

 

Slavica Moslavac, prof.

 

 

 

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr