X
GO

Novosti
Novosti : Strateški plan Muzeja Moslavine 2013-2015.

 

Strateški plan

Muzeja Moslavine Kutina

/ 2013-2015./

 

 

 

 

 

 

 

Slavica Moslavac, ravnatelj

Silvija Krpes, Dinko Džajo, Ana Bobovec, Upravno vijeće

Mr.sci  Davor Žmegač, gradonačelnik grada Kutine

Željko Tomičić, pročelnik za društvene djelatnosti grada Kutina

Sadržaj

 

1. Uvod

 

1.1. Priprema planiranja Strateškog plana

1.2. Osnutak i status Muzeja

1.3. Djelokrug rada Muzeja

1.4. Shematski prikaz organizacijskog ustroja Muzeja

1.5. Sistematizacija radnih mjesta Muzeja

1.6. Broj zaposlenih u Muzeju

1.7. Struktura zaposlenih prema stupnju obrazovanja

1.8. Muzejske zbirke

 

 

2. Vizija Muzeja

 

3. Misija Muzeja

 

4. Vrijednost Muzeja

 

5. SWOT analiza stanja/okruženja

 

6. Ciljevi Muzeja

 

6.1. Opći cilj 1. Zaštita i očuvanje tradicijske baštine

 

6.1.1. Posebni cilj 1.1. Skupljanje predmeta

6.1.2. Posebni cilj 1.2. Čuvanje i zaštita predmeta

6.1.3. Posebni cilj 1.3. Istraživanje i stručna obrada predmeta  

 

6.2. Opći cilj 2. Javna prezentacija tradicijske baština

 

6.2.1. Posebni cilj 2.1. Izložbena djelatnost

6.2.2. Posebni cilj 2.2. Izdavačka djelatnost

6.2.3. Posebni cilj 2.3. Pedagoška djelatnost

6.2.4. Posebni cilj 2.4. Rad sa zajednicom i u zajednici

 

 

1. Uvod

 

 

1.1. Priprema planiranja Strateškog plana

 

Za strateško planiranje Muzeja odgovoran je ravnatelj u suradnji sa stručnim djelatnicima muzeja.

Vrijeme pripremanja i izrade strateškog plana je od siječnja do lipnja 2012. godine, za razdoblje od 2013. do 2015. godine.

O strateškom planu raspravljalo se na redovitim tjednim sastancima stručnih djelatnika muzeja.

Strateški plan je odobren na sastanku Upravnog vijeća Muzeja Moslavine Kutina, održanom 15. lipnja 2012. godine.

 

1.2. Osnutak i status Muzeja

 

Osnutak: 1960. godina

Osnivačka prava: Grad Kutina

Sjedište: Trg kralja Tomislava 13, Kutina

Status: javna ustanova, kao pravna osoba upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Sisku, pod brojem MBS 120002394

Pravno ustrojbeni oblik: ustanova (brojčana oznaka 30)

Djelatnost: djelatnost muzeja (brojčana oznaka razreda 9102)

Djelatnost prema NKD (brojčana oznaka podrazreda): 92521

Matični broj:0332 7949

OIB: 84013099375

Izvori: Statut Muzeja Moslavine Kutina, 29. travnja 2004.

            Rješenje Trgovačkog suda u Sisku, 31. 12. 2004.

           Obavijest o razvrstavanju, Državni zavod za statistiku Zagreb, 10. prosinca   2009.

 

 

1.3. Djelokrug rada Muzeja

 

 

-          skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara,

-          njihova stručna i znanstvena obrada i sistematizacija u zbirke,

-          trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta,

-          njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti putem stalnih i povremenih izložbi

-          pripremanje i održavanje stalnih, povremenih i pokretnih izložbi,

-          objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji putem stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava,

-          za svoje potrebe Muzej obavlja i slijedeće djelatnosti:

-          izdavačka djelatnost,

-          pedagoška djelatnost,

-          organiziranje i održavanje predavanja, tečajeva, seminara, pružanje stručne pomoći uz slične oblike rada od interesa za Muzej,

-          koordiniranje rada lokalnih zavičajnih zbirki i muzeja bez muzejskog djelatnika.

 

Izvor: Statut Muzeja Moslavine Kutina, 2007.

 

 

1.4. Shematski prikaz organizacijskog ustroja Muzeja

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvori: Statut Muzeja Moslavine Kutina, 2004.

          Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Muzeja Moslavine Kutina, 2007.

 

 

1.5. Sistematizacija radnih mjesta Muzeja

 

·        Ravnatelj

·        Kustos povijesnog odjela

·        Kustos arheološkog odjela

·        Kustos etnografskog odjela

·        Kustos galerijskog odjela

·        Dokumentarista-informatičar-fotograf

·        Preparator

·        Administrativno-računovodstveni referent

·        Tehnički djelatnik domar

·        Čistačica-dostavljač

 

Izvori: Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Muzeja Moslavine Kutina, 6. ožujka 2007.

 

1.6. Broj zaposlenih u Muzeju

 

Na dan 1. lipnja 2012. godine u Muzeju Moslavine Kutina bilo je zaposleno ukupno 7 djelatnika i to:

 

-          Ravnatelj-muzejski savjetnik

-          administrativno-računovodstveni referent

-          kustos - 2

-          viši kustos

-          preparator

-          čistačića-dostavljač

 

Ana Bobovec, viši kustos abobovec@muzej-moslavine.hr

Mladen Mitar, kustos mmitar@muzej-moslavine.hr

Slavica Moslavac, muzejski savjetnik smoslavac@muzej-moslavine.hr

Jasmina Uroda Kutlić, kustos juroda@muzej-moslavine.hr

Dubravko Vidiček, preparator dubravko.vidicek@sk.t-com.hr

 

1.7. Struktura zaposlenih prema stupnju obrazovanja

 

-          NSS -  1

-          SSS -  2

-          VSS -  4

 

1.8. Muzejske zbirke

 

Arheološka zbirka; voditelj: Ana Bobovec

Etnografska zbirka; voditelj: Slavica Moslavac

Galerijska zbirka; voditelj: Mladen Mitar

Kulturno-povijesna zbirka; voditelj: Jasmina Uroda Kutlić

Rješenjem Ministarstva kulture RH dodjeljeno je Muzeju Moslavine svojstvo kulturnog dobra za 9 muzejsko galerijskih zbirki i to: Zbirka antike, Zbirka tradicijskih oglavlja, Zbirka lončarskih proizvoda, Sakralna zbirka, Zbirka školske opreme, Zbirka Domovinskog rata, Zbirka fotografija i fotografske opreme, Zbirka Ivana Milata i Zbirka amaterskog stvaralaštva, sa ukupnim brojem muzejskih predmeta 3.504. Registracija ostalih zbirki čeka odluku Povjerenstva.

 

Fundus muzejskih predmeta:

Arheološki odjel:  3.939 predmeta

Etnografski odjel: 2.050 predmeta

Galerijski odjel:      782 predmeta

Kulturno-povijesni: 624 predmeta

 

  ukupno:  7.395 predmeta

 

Preparatorska radionica za drvo: Dubravko Vidiček

 

 

 

2. Vizija Muzeja

 

Vizija Muzeja Moslavine Kutina jest biti javna institucija kojoj je prikupljanje, zaštita, očuvanje i prezentacija tradicijske baštine jedan od temelja očuvanja i razvitka kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvatske u zajednici europskih naroda i Europskoj uniji.

 

3. Misija Muzeja

 

Misija Muzeja Moslavine Kutina je da istraživanjima kulturno-povijesne, arheološke i etnografske građe, u zadanom vremenskom razdoblju od prapovijesti, preko srednjega vijeka do suvremenog doba, stručnim i znanstvenim metodama sakuplja, obrađuje, sistematizira i prezentira ulogu i razvoj čovjeka i tradicijskog društva prvenstveno na području Moslavine.

 

Time ukazuje na sličnosti i razlike s drugim sredinama tijekom dugoga perioda, a sve u cilju ostvarenja informativne i edukativne muzejske institucije koja promiče tradicijsku baštinu.

 

Sama činjenica da je muzej smješten u kasnobaroknu kuriju grofova Erdödy neraskidivo vezuje prošlost i sadašnjost prostora u kojem djeluje.

 

Djelovanje muzeja unutar sjedišta okrenuto je lokalnom stanovništvu putem povremenih izložbi, te gostima grada i regije putem stalnoga postava muzeja. Djelovanje muzeja van sjedišta putem izložbi okrenuto je drugim lokalnim zajednicama.

 

4. Vrijednosti Muzeja

 

Osnovna vrijednost Muzeja je podizanje kvalitete rada, te kvalitete i kulture života stanovnika u kojem djeluje, privlačenje (novih i starih) posjetitelja, te povezivanje sa srodnim institucijama i sektorima.

 

Muzej kao vrijednost promiče:

 

1.      putem profesionalne izvrsnosti pravilne pristupe nabavi, obradi i prezentaciji muzejske građe

2.      putem izlagačke i izdavačke izvrsnosti rad na području tradicijske baštine i općenito kulture življenja

3.      putem javnog rada i djelovanja poticanje svijesti o vrijednosti nacionalne i regionalne (tradicijske) baštine

4.      putem pedagoškog rada poticanje kreativnosti i kulturne raznolikosti

 

 

5.      SWOT analiza stanja/okruženja

 

 

 

5.1. Snage

·               Lokacije u središtu centra grada

·               Dobar odnos muzeja i korisnika

·               Spremnost prihvaćanja inovativnih zamisli i tehnologija

·               Dinamične aktivnosti i raznolikost ponude i usluga

·               Suradnja s dionicima kulturnog života (ustanove, udruge, pojedinci)

 

5.2. Slabosti

·                 Nedostatak prostora za pohranu i čuvanje fundusa (depo)

·                 Nedostatak stručnog osoblja

·                 Nedostatak financijskih sredstava za pojačanu nabavu muzejske građe

 

5.3. Mogućnosti

·               Podići postignuti stupanj standarda muzejske struke od obrađenosti muzejskih predmeta do njihove prezentacije

·               Njegovati i širiti suradnju sa ustanovama, udrugama i pojedincima vezano uz popularizaciju muzejske djelatnosti

·               Uvođenje novih programa i usluga

·               Stalna edukacija djelatnika i korisnika

 

5.4. Prijetnje

·               Nedostatak prostora za pohranu i čuvanje muzejske građe i stručnog osoblja, stalni je problem muzeja i onemogućuje njegov razvoj i brzu daljnju prilagodbu standardima muzejske struke.

 

6. Ciljevi Muzeja

 

6.1. Opći cilj - Zaštita i očuvanje muzejske građe

 

6.1.1. Posebni cilj - Skupljanje predmeta muzejske građe

6.1.2. Posebni cilj - Čuvanje i zaštita predmeta muzejske građe

6.1.3. Posebni cilj - Istraživanje i stručna obrada predmeta muzejske građe

 

6.2. Opći cilj - Javna prezentacija muzejske građe

 

6.2.1. Posebni cilj - Izložbena djelatnost

6.2.2. Posebni cilj - Izdavačka djelatnost

6.2.3. Posebni cilj - Pedagoška djelatnost

6.2.4. Posebni cilj - Rad sa zajednicom i u zajednici

 

 

6.1. Opći cilj - Zaštita i očuvanje muzejske građe

 

Muzejska djelatnost precizno je definirana Zakonom o muzejima. Muzej kao jedan od svojih prioritetnih djelatnosti ima definirano skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara, te njihovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta.

 

Muzejska građa dio je nacionalne i općeljudske baštine, a muzej je dužan voditi dokumentaciju o toj zaštićenoj baštini.

 

Muzejska građa i muzejska dokumentacija štite se kao kulturno dobro i na njih se primjenjuju propisi o zaštiti kulturnih dobara.

 

Muzejska dokumentacija sadrži podatke o muzejskim predmetima koji su potrebni za njihovu stručnu obradu, identifikaciju, određivanje podrijetla i stanja u kojem su pribavljeni, te za uvid u stanje muzejske građe.

 

Poseban naglasak stavlja se na digitalno bilježenje dokumentacije o muzejskoj građi, kao uvjet modernog muzeološkog poslovanja i omogućavanja lakšeg pristupa svim vrstama stručnih informacija.

 

 

6.1.1. Posebni cilj - Skupljanje predmeta muzejske građe

 

 

Kako u Muzej stiže sve manje predmeta „po ponudi“, Muzej je prinuđen izlaziti na teren i prikupljati predmete. Sužava se i ponuda, kako u kvalitativnom tako i u kvantitativnom smislu. Predmeti na koje se nailazi na terenu nisu više tradicijski po definiciji već se mora iznova stvarati nova tradicija.

Pokazatelj učinka ovog posebnog cilja je povećanje broja muzejskih predmeta, raspoređenih po muzejskim zbirkama, te osim kvantitativnog učinka pokazati poboljšanje i kvalitativne razine muzejskih zbirki.

 

Praćenje aktivnosti i kontinuirano prikupljanje informacija o učincima ovog posebnog cilja obavljat će se u obveznom godišnjem izvješću o djelatnosti Muzeja, koje se, verificirano od strane Upravnog vijeća, predaje Osnivaču.

 

Načini ostvarenja postavljenog cilja:

 

6.1.1.1. Provođenje otkupa na terenu

 

Muzej u zacrtanom razdoblju provodi otkup na terenu po nekoliko osnova:

 

·        po godišnjem planu rada Muzeja, što uključuje planiranje otkupa kao zasebne planirane cjeline,

·        po godišnjem planu rada Muzeja, što uključuje planiranje otkupa u okviru realizacije planiranih izložbi,

·        po godišnjem planu rada Muzeja, što uključuje planiranje otkupa za potrebe popunjavanja određenih zbirki,

·        po godišnjem planu rada Muzeja, što uključuje planiranje realizacije stalnoga postava Muzeja,

 

Ovi planovi na godišnjoj razini predaju se po pozivu na natječaj za potrebe u kulturi Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Županiji Sisačko-moslavačkoj i Gradu Kutina.

 

Svi realizirani otkupi dokumentiraju se u muzejskim knjigama, stručnim i financijskim, te se izvješća šalju tromjesečno, polugodišnje, devetomjesečno i godišnje. Na taj način prati se i izvršenje plana.

 

6.1.1.2. Provođenje otkupa po ponudi

 

Muzej ne može planirati razinu, količinu ni kvalitetu otkupa „po ponudi“, odnosno onoga otkupa koji se tijekom godine realizira na bazi ponuđenih predmeta muzejske građe u prostorima Muzeja.

 

Za potrebe takvoga interventnog otkupa planiraju se određena sredstva

·        vlastita financijska sredstva

·        sredstva iz proračuna Grada

·        sredstva Ministarstva kulture RH za potrebe otkupa

 

Ovakva ponuda i otkup obrađuje se stručnom ekspertizom, gdje se mora obrazložiti da li ponuđeni predmet muzejske građe zadovoljava osnovne kriterije:

 

·        vrijednosti,

·        stanja,

·        potražnje.

Svi realizirani otkupi dokumentiraju se u muzejskim knjigama, stručnim i financijskim, te se izvješća šalju tromjesečno, polugodišnje, devetomjesečno i godišnje. Na taj način prati se i izvršenje plana.

 

 

6.1.1.3. Razvijanje suradnje s institucijama, društvima i pojedincima

 

Muzej mora biti informiran što se događa na terenu.

 

Da bi se uspješno pratile promjene na terenu i da bi reakcija bila trenutna i dovoljno brza i kvalitetna potrebno je razvijati suradnju s:

 

·        srodnim institucijama u gradu, županiji i državi

·        društvima i udrugama, osobito kulturnim ili kulturno-umjetničkim koji su potencijalno najvrijedniji informator

·        pojedincima koji su zaljubljenici u baštinu i kulturno-povijesne vrijednosti moslavačkog kraja.

 

Na ovaj način sve relevantne informacije o želji za prodajom ili o devastaciji baštine mogu brzo doći do Muzeja, a muzej, ovisno o procjeni, reagirati odlaskom na teren i pokušati realizirati otkup ili darovnicu.

 

 

 

6.1.2. Posebni cilj - Čuvanje i zaštita predmeta muzejske građe

 

Primjereno čuvanje i stručna zaštita predmeta muzejske građe, koji bivajući u Muzeju postaju osnovna vrijednost kao muzejski fundus i time baza ili osnova svih stručnih radnji koje muzejski stručnjaci poduzimaju.

 

Kvalitetno i primjereno čuvanje muzejskog fundusa podrazumijeva kvalitetne, organizirane i primjerene prostore, ali i kvalitetnu, stručno i strukovno utemeljenu dokumentaciju i procjenu vrijednosti.

Dokumentarni podaci (od kojih su osnovni inventarni broj, naziv, lokalitet i fotodokumentacija) nalaze se u samome fundamentu muzejskog predmeta. Naime, bez pratećih dokumentarnih podataka predmet gubi na vrijednosti i postaje samo jedan od mnogih sličnih. Podaci koji prate predmete su njihova osobna iskaznica i onaj razlikovni element, koji mu daju vrijednost na nematerijalnoj razini.

 

Nadalje, druga polovica vrijednosti je ona materijalna, te je vrlo važno gdje se i na koji način čuva muzejski fundus.

 

Pokazatelj učinka ovog posebnog cilja je poboljšano čuvanje, pohrana i zaštita muzejskih predmeta, uz bitno kvaliteniju sistematizaciju podataka o  predmetima.

 

Praćenje aktivnosti i kontinuirano prikupljanje informacija o učincima ovog posebnog cilja obavljat će se u obveznom godišnjem izvješću o djelatnosti Muzeja, koje se, verificirano od strane Upravnog vijeća, predaje Gradu.

 

Načini ostvarenja postavljenog cilja:

 

6.1.2.1. Digitalizacija dokumentacije muzejskog fundusa

 

Da bi se postigla visoka stručna obrada i sinergija s europskim normama o načinu dokumentiranja muzejskog fundusa, napustilo se vođenje dokumentacije pomoću pisanih knjiga i krenulo u digitalizaciju svih relevantnih i dostupnih podataka o muzejskom fundusu.

 

Muzej je preuzeo preporučeni program za vođenje dokumentacije o muzejskom fundusu,  te se u zacrtanom razdoblju ovaj posao namjerava privesti kraju, barem u osnovnim i dokumentarnim podacima. Posao digitalizacije dokumentacije pretpostavlja sljedeće stupnjeve:

 

·        digitalni zapis svih dokumentarnih podataka o inventarnoj jedinici, uključivo i dokumentarna fotografija (ili fotografije)

·        digitalni zapis obvezne inventure muzejskog fundusa

 

Ovi koraci pretpostavljaju značajnu primjenu informatičke pohrane i zaštite zapisa, jer se multuplicira opasnost od uništavanja ili krađe digitalnih zapisa:

 

·        primjereno čuvanje i zaštita digitalnih zapisa putem muzejskog servera, koji mora biti u besprijekornom stanju

·        naknadno i sigurnosno kopiranje i pohrana podataka unutar Muzeja, putem muzejskog servera

·        sigurnosno kopiranje i pohrana podataka putem vanjskih operatera

·        primjerena antivirusna zaštita

 

Ulaganje u optimalnu opremu (hardver i softver) obveza je koja se iskazuje putem godišnjih prijedloga planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

6.1.2.2. Digitalizacija fotodokumentacije i fotoarhiva

 

Viši stupanj digitalne obrade je digitalizacija fotoarhiva i fotodokumentacije. Tako se u velikoj rezoluciji pohranjuju kvalitetne fotografije muzejskoga fundusa i arhiva fotografija. Minimalni zahtjevi za digitalizaciju su sljedeći elementi:

 

·        RGB

·        TIFF

·        16 Bit

Uz svaku digitaliziranu fotografiju izrađuju se metapodaci, tako da se pretraživanje fundusa ili arhiva olakšava do razine osnovne informacije.

 

Krajnji cilj digitalizacije fotodokumentacije i fotoarhiva je njihovo objavljivanje (u umanjenoj verziji) na web stranicama Muzeja, ali on nije ostvariv u zacrtanom razdoblju.

 

Za ovu vrstu digitalizacije važe svi elementi pohrane i zaštite koji su navedeni i za digitalizaciju dokumentacije (6.1.2.1.).

 

 

6.1.2.3. Proširenje muzejskih čuvaonica, opremanje radionica i informatičko opremanje

 

Da bi Muzej funkcionirao kao moderna ustanova, te da bi mogao zadovoljavajuće provoditi osnovne muzejske poslove obrade, zaštite i pohrane muzejskog fundusa potrebno je:

·        proširiti prostore za čuvanje i pohranu muzejske građe – postojeći prostori nisu dovoljni zbog novih načina pohrane i pojavila se potreba za proširenjem takvih prostora.

·        i dalje insistirati na osuvremenjivanju preparatorskih radionica. Nove metode traže nova sredstva za rad.

·        stalno ulaganje u informatičku opremu koje koriste svi segmenti Muzeja. Ispravna oprema s legalnim softverom put je kojim treba ići.

 

Ulaganje u prostore, opremu radionica i informatičku opremu (hardver i softver) obveza je koja se iskazuje putem godišnjih prijedloga planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

 

6.1.3. Posebni cilj - Istraživanje i stručna obrada predmeta muzejske građe

 

Istraživanje i stručna obrada muzejskih predmeta je završna etapa u zaštiti i očuvanju muzejskog fundusa. Kada su ispunjeni svi elementi općeg cilja (6.1.) predmeti u muzeju su zadovoljavajuće pohranjeni.

 

Istraživanje i stručna obrada se vrši:

 

·        putem terenskog rada,

·        putem čitanja stručne literature,

·        sudjelovanjem na stručnim i znanstvenim skupovima,

·        suradnjom sa srodnim institucijama.

 

Muzejski predmet može se istraživati i putem web stranica, što je sve interesantniji i popularniji vid istraživanja. Ipak, ovdje će se apostrofirati odlučujuća uloga

 

·        muzejske knjižnice koja nabavlja stručnu literaturu i

·        arhiva koji pohranjuje sve stručne zapise koji nisu objavljeni u tiskanom ili informatičkom obliku.

 

Pokazatelj učinka ovog posebnog cilja je povećanje znanja o pojedinačnim muzejskim predmetima i zbirkama, porast broja zapisa, te povećanje stručnosti muzejskih djelatnika.

 

Praćenje aktivnosti i kontinuirano prikupljanje informacija o učincima ovog posebnog cilja obavljat će se u obveznom godišnjem izvješću o djelatnosti Muzeja, koje se, verificirano od strane Upravnog vijeća, predaje Gradu.

 

Načini ostvarenja postavljenog cilja:

 

6.1.3.1. Terenski rad Muzeja

 

Muzej je koncipiran kao zavičajni tako da se terenski rad Muzeja bazira na području Moslavine.

 

Stručni rad na terenu sastoji se od zapisa i snimanja kazivača, te fotografskih, video i audio snimanja. Svi prikupljeni podaci se potom u Muzeju obrađuju, selektiraju i dokumentiraju.

 

Terenski rad je tematski određen s izložbom ili istraživanjem a što je određeno putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

Izuzetno od ovoga, na teren se izlazi i po pozivu, bez unaprijed planiranih aktivnosti. Takve se terenske aktivnosti predviđaju putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

Specifičan terenski rad je onaj za potrebe arheološkog odjela Muzeja, a odnosi se na arheološke lokalitete, njihovo istraživanje i konzevacija, čiji je cilj prezentacija stručnjacima i u turističke svrhe. Svi radovi planirani su putem godišnjih planova rada Muzeja Moslavine prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

 

6.1.3.2. Stručna obrada muzejskih predmeta

 

Jedan od najosjetljivijih i najodgovornijih sručnih muzejskih poslova je stručna obrada muzejskog predmeta. O kvaliteti obrade ovisi i rezultat, odnosno znanje o svakom pojedinačnom predmetu u zbirci, a time i o samoj zbirci kao cjelini.

 

Da bi se ostvario ovaj cilj potrebno je, osim iskustva terenskog istraživanja:

 

·        nabavljati i proučavati relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu, prvenstveno svu domaću ali i relevantnu inozemnu,

·        redovito sudjelovati na stručnim i znanstvenim skupovima, kao aktivni sudionik i kao promatrač,

·        objavljivati u stručnim i znanstvenim časopisima, prvenstveno kao ultimativna obveza u Muzejskom časopisu,

·        surađivati sa srodnim institucijama, odnosno kolegama koji se bave istim ili sličnim istraživanjima, u zemlji ili inozemstvu.

 

Svi ovi elementi iskazani su putem godišnjih prijedloga planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

Nadalje, potrebno je poznavanje računalnog programa u koji se upisuju svi relevantni podaci dobiveni saznanjima iz literature ili istraživanja.

 

Stupanj stručne obrađenosti muzejskog fundusa podiže se na godišnjoj razini, a obveza je svakog kustosa kontinuirano proširivati bazu svojih znanja o predmetima o kojima skrbe.

6.2. Opći cilj - Javna prezentacija muzejske građe

 

Muzej kao jedan od svojih prioritetnih javnih aktivnosti ima definirano neposredno i posredno predočavanje javnosti putem stalnih i povremenih izložbi, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji putem stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava. Ovo je definirano i u Zakonu o muzejima.

 

Javna prezentacija rada muzeja ogleda se u izložbenoj, izdavačkoj i pedagoškoj djelatnosti, te radu sa zajednicom i u zajednici. Izložbena djelatnost je primarna djelatnost u javnoj prezentaciji muzejske građe koju Muzej obrađuje i javno izlaže. Izdavačka djelatnost prati izložbenu djelatnost kao njen dio, ali opstoji i samostalno kao segment djelatnosti nevezan za ostale javne prezentacijske aktivnosti muzeja. Pedagoška djelatnost integrira izložbene i izdavačke aktivnosti, prati ih i nadovezuje se na njih. Također, pedagška djelatnost veliku ulogu ima i u radu sa lokalnom zajednicom.

 

Na godišnjoj razini planiraju se tri velike izložbe u prostoru Muzeja koje su vremenski raspoređene na početak, sredinu i zadnje tromjesečje godine. Manje izložbe (pa i one pedagoške naravi) planiraju se bez vremenskog ograničenja.

 

Gostovanja van Muzeja, kao i gostovanja u muzeju ovise o dogovoru i godišnjem planu rada.

 

 

6.2.1. Posebni cilj - Izložbena djelatnost

 

Izložbena djelatnost je javna aktivnost koja muzej čini muzejskom institucijom. Izložbe se od muzeja traže i očekuju te su još uvijek najatraktivniji vid djelovanja muzeja, jer se putem njih predmeti mogu vidjeti u živo, bez posrednika.

 

Izložbena djelatnost osim samoga stručnog segmenta ima i drugi, šire društveni. Naime, otvaranje izložbi su prigode kada se kolege, prijatelji i pripadnici zajednice u kojoj muzej djeluje, druže i razmjenjuju ideje, planove i novosti.

 

Otvaranja izložbi su također prigode da se medijski nastupi prema široj zajednici, te je upozna s radom i aktivnostima koje muzej provodi.

 

Izložbena djelatnost na najlakši način prikazuje rezultate rada te upoznaje zajednicu s time što muzej čuva u svojim depoima, te što s njima radi.

 

Pokazatelj učinka ovog posebnog cilja je povećanje broja, te naročito kvalitete muzejskih izložbi, te porast broja posjetitelja.

 

Praćenje aktivnosti i kontinuirano prikupljanje informacija o učincima ovog posebnog cilja obavljat će se u obveznom godišnjem izvješću o djelatnosti Muzeja, koje se, verificirano od strane Upravnog vijeća, predaje Gradu.

 

Načini ostvarenja postavljenog cilja:

 

6.2.1.1. Izložbe iz fundusa

 

Kao rezultat rada na zbirkama Muzej priređuje izložbe iz fundusa, odnosno izložbe koje prikazuju jedan segment muzejskog fundusa. Da bi se jedna takva izložba realizirala potrebno je ostvariti određene uvjete:

 

·        upisati sve predmete iz zbirke u računalni program za vođenje dokumentacije

·        prijaviti zbirku u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

·        kvalitetno fotografirati sve predmete iz zbirke

·        digitalizirati fotografije zbirke

·        izvršiti reviziju zbirke

·        izvršiti barem osnovne i opće preparatorske i restauratorske zahvate na predmetima iz zbirke.

 

Kada se ispune ovi uvjeti, zbirka je spremna za slijedeći korak prema izlaganju. Treba, nadalje, napraviti slijedeće:

 

·        napisati stručni tekst koji obrađuje temu i zbirku koja se izlaže

·        prirediti kataloški dio koji obrađuje svaki pojedini predmet iz zbirke.

 

Ove dvije radnje rezultiraju katalogom izložbe, koji je kvalitetniji što je obrada i istraživanje kvalitetnije.

 

Priprema izložbe, sve radnje koje prethode izložbi, te realizacija same izložbe iskazuje se  putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

 

6.2.1.2. Izložbe u suradnji

 

Izložbe u suradnji donosi malo širu priču od izložbi iz fundusa. Teme su neiscrpne ali uvijek se vezuju uz osnovno polje djelovanja muzeja – regiju Moslavina iz etnologije, kulturne antropologije, folkloristike, arheologije, umjetnosti i povijesti. Suradnja se u pravilu ostvaruje s:

 

·        drugim institucijama,

·        udrugama,

·        pojedincima.

 

Institucije, udruge i pojedinci mogu biti tuzemni ili inozemni. Udruge pak mogu biti razne – civilne, kulturne, kulturno umjetničke, zavičajne i sl. Kada se surađuje s pojedincima, oni se bave osnovnim poljem djelovanja muzeja, s time da moraju zadovoljiti mnoge kriterije – kvalitetu, stručnost, lokalnu originalnost.

 

Muzej, za razliku od mnogih, kao vid suradnje, ne odobrava iznajmljivanje prostora za druge izlagače, suradnja uvijek mora biti vezan uz muzejsku izložbu, kako tematski tako i stručno.

 

Priprema izložbe, sve radnje koje prethode izložbi, te realizacija same izložbe iskazuje se  putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

6.2.1.3. Gostovanja izložbi

 

Gostovanja u izložbenoj praksi su dvojaka:

 

·        gostovanje Muzeja s vlastitom izložbom u drugoj zajednici

·        gostujuće izložbe u Muzeju.

 

Gostovanje Muzeja s vlastitom izložbom u drugoj zajednici ostvaruje se u pravilu sa srodnom institucijom – muzejom ili, pak, institucijom kojoj je izlaganje primarno polje djelovanja. Muzej gostuje u drugim sredinama sa svojim izložbama iz fundusa gdje izlaže predmete iz svoga lokalnog, domicilnog kraja ili, pak, predmete iz kraja u kojem gostuje.

 

Priprema gostovanja te realizacija same izložbe iskazuje se putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

Gostujuće izložbe ostvaruju se sa srodnom institucijom – muzejom ili institucijom kojoj je izlaganje primarno polje djelovanja. Gostujućim izložbama tema mora biti etnografska, umjetnička, arheološka, kulturno-povijesna ili folklorna, a odobravaju se prema zahtjevu na redovitim stručnim sastancima Muzeja.

 

Priprema gostujuće izložbe, sve radnje koje prethode gostujućoj izložbi, te realizacija same izložbe iskazuje se partnerski, putem godišnjih planova rada.

 

6.2.1.4. Stalni postav

 

Stalni postav kao kruna rada jedne muzejske institucije najkompleksniji je i najkompliciraniji dio stručnog i tehničkog posla u Muzeju.

Zbog želje da kroz stalni postav bude prezentirano što više muzejske građe, vrši se parcijalna izmjena stalnih postava.

 

U rad su uključeni autori stalnog postava i svi stručni djelatnici, koji će u svome području dati doprinos kvalitetnoj i zanimljivoj prezentaciji.

 

Priprema i realizacija stalnog postava iskazuje se  putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

 

6.2.2. Posebni cilj - Izdavačka djelatnost

 

Izdavačka djelatnost je vrlo aktivna u Muzeju, što pretpostavlja produkciju stručne dvogodišnje publikacije Zbornika Moslavine, kataloge uz izložbe, knjige (monografije, prijevodi), plakate, kalendare, razglednice...

 

Izdavačka djelatnost došla je na visoki stručni nivo i postala je prepoznatljivi proizvod Muzeja, zapažen u cijeloj zajednici.

 

Neki elementi izdavačke djelatnosti vezani su uz konkretne izložbe (katalozi, plakati, kalendari), dok su drugi samostalni i ne vežu se uz druge konkretne aktivnosti Muzeja.

 

Pokazatelj učinka ovog posebnog cilja je povećanje broja i kvalitete muzejskih izdanja, te porast tiraže pojedinih izdanja.

 

Praćenje aktivnosti i kontinuirano prikupljanje informacija o učincima ovog posebnog cilja obavljat će se u obveznom godišnjem izvješću o djelatnosti Muzeja, koje se, verificirano od strane Upravnog vijeća, predaje Gradu.

 

Načini ostvarenja postavljenog cilja:

 

6.2.2.1. Muzejska publikacija-Zbornik Moslavine

Muzejski stručni časopis namijenjen je objavljivanju stručnih i znanstvenih članaka i priloga iz nekoliko polja: etnologije, kulturne antropologije, folkloristike, arheologije, umjetnosti, demografije, povijesti i muzeologije i muzeografije.

 

Zbornik Moslavine izlazi jednom u dvije godine. Prva godina je aktivnosti na prikupljanju tekstova. Nakon prikupljanja odgovarajućeg broja tekstova slijedi urednički posao određivanja i ocjenjivanja tekstova.

Grafički poslovi i tiskanje obavljaju se u drugoj godini kada se Zbornik i objavljuje.

Zbornik je baziran prvenstveno na objavljivanju članaka i priloga stručnjaka Muzeja, a potom i vanjskih suradnika.

Konstanta u Zbornku je objavljivanje izvješća o radu u protekloj godini. Time se stvara kontinuitet i daje još jedan javni uvid u djelatnost Muzeja.

Priprema i realizacija Zbornika iskazuje se  putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

 

6.2.2.2. Muzejski katalozi

 

O muzejskim katalozima već se govorilo u dijelu o izložbama (6.2.1.1.). Katalog izložbe iz fundusa  je obvezatan dio svake izložbe koja se priprema u Muzeju, a organizacijski se sastoji od nekoliko sastavnih dijelova:

 

·        stručnog teksta koji obrađuje temu ili zbirku koja se izlaže

·        kataloškog dijela koji obrađuje svaki pojedini predmet iz zbirke

·        prijevoda

·        fotografija

·        popisa literature.

 

Ove aktivnosti rezultiraju kvalitetnim katalogom izložbe, koji je kvalitetniji što je obrada predmeta i istraživanje o zbirci kvalitetnije.

 

Katalozi koju obrađuju temu koja nije u cijelosti ili direktno vezana uz obradu muzejskog fundusa također su koncipirani na gornji način.

 

Katalozi su određeni kao javni aspekt rada na zbirci, gdje se sublimiraju sva stečena znanja i spoznaje o obrađenoj zbirci, te ponaosob o predmetima u zbirci.

 

Priprema i realizacija muzejskih kataloga iskazuje se putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

6.2.2.3. Posebna muzejska izdanja

 

Osim Zbornika Moslavine i kataloga izložbi Muzej objavljuje i izdaje još tiskovina:

 

·        knjige - monografije

·        kalendari

·        plakati

·        suveniri

 

Od svega najznačajnije su knjige – monografije. Urednički se određuje koje knjige će se tiskati i u pravilu tiska je jedna knjiga u dvije godine, zbog obima posla i cijene koštanja takvoga projekta.

 

Priprema i realizacija knjiga iskazuje se  putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

Kalendari i plakati vezani su uz tekuće veće muzejske izložbe pa je odluka u domeni financija – ako ima dovoljno sredstava ide se u realizaciju tiskanja.

Priprema i realizacija kalendara i plakata iskazuje se  putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

Suveniri su također vezani uz osnovne aktivnosti i polje djelovanja i rada Muzeja.

Priprema i realizacija suvenira iskazuje se  putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

6.2.3. Posebni cilj - Pedagoška djelatnost

 

Pedagoška djelatnost jedna je od najprobitačnijih muzejskih aktivnosti. Pedagoška djelatnost se putem pedagoških radionica, pedagoških igraonica, predavanja i raznih predstavljanja širi u javnost i, što je najvažnije, većinom obuhvaća djecu (predškolsku i školsku populaciju) pa time dugoročno stvara publiku Muzeja.

 

Saznanja koja se primaju na radionicama i u svim pedagoškim aktivnostima proširuju znanja o muzejskim izložbama ili izlošcima. Dio pedagoške aktivnosti su i vođenja kroz muzejski postav gdje se korisnicima pobliže objašnjavaju činjenice koje nisu naznačene putem klasičnih legendi koje prate izložbe i muzejski postav.

Ovisno o korisnicima, vođenja kroz muzej, predavanja ili radionice prilagođene su dobi – dječijoj ili odrasloj, odnosno domicilnosti – jesu li korisnici domaći ili strani gosti.

Pokazatelj učinka ovog posebnog cilja je povećanje broja, raznolikosti i kvalitete pedagoške djelatnosti Muzeja, te porast broja korisnika.

 

Praćenje aktivnosti i kontinuirano prikupljanje informacija o učincima ovog posebnog cilja obavljat će se u obveznom godišnjem izvješću o djelatnosti Muzeja, koje se, verificirano od strane Upravnog vijeća, predaje Gradu.

 

Načini ostvarenja postavljenog cilja:

 

6.2.3.1. Pedagoške aktivnosti za djecu

 

Pedagoške aktivnosti Muzeja prilagođeni djeci su:

 

·        vođenje kroz muzej

·        pedagoške radionice

·        predavanja

·        pedagoške izložbe

 

Dječja populacija je ciljana skupina prema kojoj se Muzej najbrižnije i najkvalitetnije obraća. Kako školska djeca imaju zadane aktivnosti, u koje se mora uklopiti i Muzej sa svojim pedagoškim radom, predavanja i radionice su prilagođene:

 

·        tradicijskom kalendaru

·        izložbama u Muzeju

·        školskim programima

 

Kroz tradicijski kalendar kao najznačajniji datumi koriste se Božić/Nova godina, Poklade, Uskrs, Martinje, predbožićno razdoblje, Petrovo i humanitarne aktivnosti. Nevezano uz ostale aktivnosti datumi tradicijskog kalendara su uvijek zanimljivi i traženi i to u obliku radionica i predavanja. Na isti način organizirane su aktivnosti vezane uz tekuće izložbe. Školski programi mogu po zahtjevu biti kompatibilni sa pedagoškim aktivnostima muzeja ili se muzej prilagođava zahtjevima.

 

Pedagoške izložbe rezultat su radionica organiziranih kroz godinu ili ciljano organiziranih radionica na određenu temu. Također su rezultat školskih natječaja na određenu temu tradicijske kulture.

 

Priprema i realizacija pedagoških aktivnosti iskazuje se putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

6.2.3.2. Pedagoške aktivnosti za odrasle

 

Sve pedagoške aktivnosti za odrasle razlikuju se prema tome jesu li pripremljene za domaće ili stane korisnike. Osnovne aktivnosti su:

 

·        stručno vođenje po muzeju

·        stručna predavanja

·        radionice za odrasle

 

Stručno vođenje po muzeju organizirano je slično kao i za djecu, samo s većom dozom stručnosti i vrstom podataka. Tu je važna i obrazovna struktura grupe kojoj se prezentira muzejski postav, pa se prema tome i prilagođava samo vođenje.

Stručna predavanja su u pravilu naručena, a iz domene su djelovanja Muzeja, dakle zastupljene su muzeološke teme iz Moslavine i Hrvatske.

Radionice za odrasle često imaju muzejskog odnosno vanjskog prezentera koji ima specifična znanja, a može ih prenijeti na populaciju odraslih ljudi. Većinom je tu zastupljeno, u slučaju Muzeja, razno tradicijsko rukotvorstvo koje polako izumire i pada u zaborav.

 

Priprema i realizacija pedagoških aktivnosti za odrasle iskazuje se putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

 

 

6.2.4. Posebni cilj - Rad sa zajednicom i u zajednici

 

Rad sa zajednicom i u zajednici, uz rad sa djecom, ima najveću društvenu vrijednost i korist. Taj rad se često preklapa i podudara s ostalim aktivnostima koje muzej poduzima. Tako je taj rad vezan uz:

 

·        izložbe

·        razgledanje muzeja

·        radionice

·        predavanja

 

Vezanost sa zajednicom vrhunski je rezultat koji ustanova može postići. Biti prepoznat kao pozitivni element koji donosi dobrobit i kulturno uzdizanje cilj je Muzeja.

Pokazatelj učinka ovog posebnog cilja je povećano integriranje i sudjelovanje Muzeja u aktivnostima zajednice, ali i povećano sudjelovanje zajednice u aktivnostima Muzeja, te porast broja sudionika i posjetitelja.

Praćenje aktivnosti i kontinuirano prikupljanje informacija o učincima ovog posebnog cilja obavljat će se u obveznom godišnjem izvješću o djelatnosti Muzeja, koje se, verificirano od strane Upravnog vijeća, predaje Gradu.

 

Načini ostvarenja postavljenog cilja:

 

Razne su prigode kada se uključuje zajednica (šira i uža, odnosno lokalna) u rad i djelovanje Muzeja. Muzej osim uobičajenih aktivnosti organizira:

 

·        modne revije

·        izložbe dječjih radova

·        izložbe i predavanja

·        predstavljanje knjiga i časopisa

 

U sve ove aktivnosti, uz one standarne muzejske vezane uz izložbe i radionice, uključena je zajednica, bilo aktivno ili pasivno. U svakome slučaju, modne izložbe u duhu etna ili tradicijskog izričaja, predstavljanje knjiga i časopisa, te naročito dječje izložbe ultimativno uključuju zajednicu, koja sudjeluje kao autor i kao promatrač.

 

Doziranje i stručno odabiranje programa vrlo je važan element u održavanju kvalitete programa, tako da je osnovni uvjet etno-tradicijsko-folklorno, ali i kultuno-povijesno i umjetničko  uvijek najviši zahtjev.

 

Programi rada sa zajednicom i u zajednici predviđeni na godišnjoj razini provode se vrlo često u partnerstvu. Partneri u radu sa zajednicom i osobito za zajednicu mogu biti:

 

·        institucije

·        udruge

·        pojedinci

 

Partneri se biraju prema zahtjevima izvrsnosti i zanimljivosti, a moraju ispuniti osnovni tematski uvjet – moraju ostvarivati etnološki, etnografski, umjetninički, arheološki, kulturno-povijesni i folklorni program.

Muzej za potrebe programa ove vrste ne iznajmljuje prostore trećim osobama, isključivo je to partnerska aktivnost odobrena i usuglašena na redovitim tjednim stručnim sastancima Muzeja.

Priprema ovih programa, sve radnje koje im prethode, te realizacija samih programa iskazuje se partnerski, putem godišnjih planova rada Muzeja prema Ministarstvu, Županiji i Gradu.

Još jedan ozbiljan vid aktivnosti Muzeja u zajednici je stručna suradnja s kulturnim udrugama i institucijama, gdje Muzej ulaže svoje iskustvo i znanja o bazičnoj etnografskoj, umjetničkoj, kultuno-povijesnoj i arheološkoj paradigmi:

 

·        koordiniranje rada lokalnih zavičajnih zbirki i muzeja bez muzejskih djelatnika

·        davanje naputaka udrugama i kulturno-umjetničkim društvima kod izrade narodnih nošnji i glazbeno-plesne ostavštine,

·        suradnja s pravnim objektima koji žele u svoje okružje ili poslovanje unijeti elemente iz tradicijske kulture, te baštine šireg zavičaja,

·        sudjelovanje u komisijama za ocjenu programa KUD-ova na smotrama folklora,

·        sudjelovanje u komisijama za ocjenu predškolskih i školskih radova.

·        davanje stručnih savjeta i procjena o umjetninama,

·        davanje stručnih savjeta iz područja arheologije.

 

Ovim aktivnostima Muzej kanalizira, putem svojih stručnih znanja, pojedince, udruge, firme i institucije ka pravilnim pristupima tradicijskoj baštini, ali u svakome slučaju ne može niti želi spriječiti stvaranje novih tradicija.

 

 

Kutina, 15. 6. 2012.

Klasa: 612-05/12-01/02

Ur. broj: 2176-112-12-01/2

 

 

Ravnateljica  Muzeja Moslavine

 

     Slavica Moslavac, prof.

                     

 

 

   

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr