X
GO

Novosti
Novosti : Vrijedne ruke drvodjelja

 

VRIJEDNE RUKE DRVODJELJA

 

Hrvatsko zagorje je gorovito i brežuljkasto područje smješteno sjeverozapadno od Medvednice i Kalničke gore. Planina Ivanščica i njeni obronci dijele ga na područje Krapine i Sutle na jugu te Bednje na sjeveru.

Na padinama gorja nalaze se bjelogorične šume hrasta kitnjaka, običnoga graba, hrasta bjeloduba i lipe, pitomog kestena, crne johe i hrasta lužnjaka.

Takvo prirodno okruženje iznjedrilo je mnogobrojne kućne radinosti koje su tijekom vremena prerasle u obrtnička zanimanja, kao što su tesar, kolar, bačvar, stolar i poznavatelji izrade drvenih dječjih igračaka i pučkih svirala.

Potreba za krovom nad glavom od najranijih vremena pridavala je važnost tesarskom obrtu, o kojem iz Biblije saznajemo: Sv. Josip radio je kao tesar. Isus mu je pomagao u poslu. U to vrijeme tesarov posao sastojao se u tome da teše grede za krovove i terase, da izrađuje vrata, grube škrinje, da popravlja plugove i kotače na kolima kakva su se radila tada, da ograđuje polja i vrtove i tako ih štiti od ovaca10. Na dugom putu u Egipat i tijekom progonstva u Egiptu, prehranjivali su se od Josipova rada. Kao tesar mogao je raditi svuda, i u gradu i na selu, i u domovini i u tuđoj zemlji.

Vrijedne ruke drvodjelja, majstora tesara, nepoznatih narodnih graditelja i rezbara, koristeći stoljetna iskustva, hrastovo drvo pretvarale su u manje ili veće domove i gospodarske objekte koji su i danas, u 21. st., opstali na prostoru Hrvatskog zagorja, ne samo kao spomen na jedno prošlo vrijeme, već i kao dio baštinjenog naslijeđa utkanog u današnjicu.

Izložbom Tradicijska arhitektura Hrvatskog zagorja saznajemo o strukturi sela na prostoru Hrvatskog zagorja, izgledu i uređenju okućnica, stambenim i gospodarskim zgradama unutar okućnice, graditeljskim elementima, načinu ukrašavanja, kao i o vrstama građevnog materijala koje su drvodjelje koristile u gradnji.

 

Mr. sc. Branka Šprem Lovrić,

muzejska savjetnica

 

 

KADA DRVO NASTAVI SVOJ ŽIVOT U VJEŠTIM RUKAMA SAMOUKIH MAJSTORA

 

Čudesna snaga prirode kao da je svu energiju potrebnu za život čovjeka sažela u čvrstom korijenu, gustim godovima stabla, razgranatim granama ili sočnim listićima – u drvu. Drvo ostvaruje energiju kroz toplinu kao ogrjev, kroz upotrebu drveta kao građevinskog materijala, kao materijala za izradu namještaja,…Upotreba i oblikovanje drveta zapravo je najčudesnija, najkreativnija i najintimnija međugeneracijska veza. Čovjek je, promatrajući i otkrivajući sve vrijednosti drveta, komadiće drvenih šibica ili daščica koristio i za izradu jednostavnih igračaka. Ništa nije tako snažno, tako vječno kao ljubav prema djeci. Svaka drvena igračka ili fučkalica koju je djed, otac ili stariji brat izradio u obitelji jedinstvena je. Djeci su nekada odrasli ili starija braća kod kuće izrađivala vrlo zanimljive igračke koje nisu bile ukrašene, scifrane, bojama ili ukrasima. Tako su nastajale različite fučkalice, pračke, puške i pištolji, lukovi sa strijelama, avioni…

Danas možemo reći da je izrada igračaka u kojoj sudjeluju članovi obitelji od posebnog sociološkog i pedagoškog značaja. Motive koje je čovjek pretvarao u drvene igračke nalazio je svuda oko sebe, promatrajući životinje, osluškujući zvukove u prirodi, radeći umanjene predmete namještaja, promatrajući gospodarske i stambene objekte. Želja da se očuva tradicijsko graditeljstvo, koje pomalo nestaje potaknula je brojne stvaratelje maketa tradicijske arhitekture. U fundusu Pedagoškog odjela Muzeja „Staro selo“ Kumrovec nalazi se zbirka maketa koje je donirao Ivan Novak, a kojima je želio sačuvati za buduće generacije izglede tradicijskih kuća iz različitih krajeva Republike Hrvatske, kao i makete stalnih postava Muzeja „Staro selo“ Kumrovec koje je izradila muzejska preparatorska služba. Precizno predstavljanje svih detalja u arhitekturi prikazano maketama, osim svjedočanstva o nekadašnjem postojanju pojedinih kuća, novim generacijama pruža priliku za ponovnom revitalizacijom gradnje tradicijskih objekata.

Uz sve majstore koji se bave oblikovanjem drveta (stolare, bačvare, tesare) značajnu ulogu u očuvanju baštine, kao i u međugeneracijskom prijenosu znanja, ostvaruju i samouki drvodjelci koji svojim vrijednim rukama izrađuju različite drvene igračke ili se bave očuvanjem tradicijske arhitekture.

 

Tatjana Brlek,

Muzejska pedagoginja i viša kustosica

 

 

SVIJET IGRAČAKA OBLIKOVAN RUKAMA DRVODJELJA

 

Na prostoru Hrvatskog zagorja kontinuirano se nastavlja istraživanje na temu očuvanosti vještine izrade dječjih drvenih igračaka i pučkih svirala. Sela u kojima se i danas rade drvene igračke i žveglice su Laz Stubički, Laz Bistrički, Gornja Stubica, Tugonica i marijansko svetište Marija Bistrica.

Karakteristično je da ih izrađuju muškarci, a žene oslikavaju i ukrašavaju, cinfraju, cvjetnim i geometrijskim motivima. U podatkovnoj bazi Centra za tradicijske obrte, znanja i vještine upisano je 25 majstora – poznavatelja vještine izrade tradicijskih drvenih dječjih  igračaka. Ovdje treba istaknuti da u svakoj obitelji pojedinog majstora ženski dio obitelji - bake, majke, žene, a ponekad i djeca sudjeluju u izradi drvenih igračaka „finiširanjem“ pojedinog proizvoda, odnosno bojanjem i ukrašavanjem. Vještina izrade prenosila se s generacije na generaciju pa prva saznanja o izradi tamburica, žveglica i igračaka sežu u 19. st. Drvodjelje, majstori poznavatelji vještina, svoje proizvode nekada su na tržište plasirali preko „Prve hrvatske seljačke zadruge“ za kućnu radinost i promet dječjim igračkama, osnovane davne 1934. g. koja je brojala preko 30-ak domaćinstava. Rasformirala se 50-ih godina.

Majstore i poznavatelje vještine, koji i danas od drva oblikuju igračke, svirale – puhačke i žičane, možemo podijeliti u četiri glavne skupine prema predmetima koje izrađuju: 1. izrada žičanih instrumenata – tamburica; 2. izrada drvenih (puhačkih) svirala, žveglica; 3. izrada tradicijskih drvenih igračaka i 4. neukrašene drvene igračke.

Svojom ljepotom oblika i šarenilom boja danas ti proizvodi na sajmovima, proštenjima i suvenirnicama i dalje plijene dječje poglede, a sve češće ih nalazimo u novouređenim dječjim kutićima u institucijama predškolske dobi i drugim poslovnim objektima.

 

Tihana Kušenić,

kustosica – etnologinja

 

 

 

 

 

 

 

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr