X
GO

Novosti
Novosti : Frane Radak

Organizator: Muzej Moslavine Kutina

Mjesto: Galerija

Vrijeme: 19.veljače, 2015. u 18,00 sati

Tema: Umjetnička izložba Frane Radak

Autor postava i teksta u katalogu: Mladen Mitar

 

Akademski slikar Frane Radak, priznato ime hrvatskog slikarstva i likovne pedagogije. Frane Radak rođen je 1935. godine u Gorišu pored Šibenika. Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Zagrebu 1957. godine. Na zagrebačkoj ALU diplomirao je slikarstvo 1963. godine u klasi prof. Otona Postružnika. Na završnoj godišnjoj izložbi studenata diplomanata nagrađen je nagradom Akademije likovnih umjetnosti za slikarstvo. Nakon završenog studija započinje vlastita likovna istraživanja. Na IX. zagrebačkom salonu 1974. godine Radak se predstavlja kao slikar jasne kompozicijske i kolorističke strukture slike, koja će biti dograđivana prema iznijansiranoj redukciji motiva. Zapažen je njegov pedagoški rad na nekoliko osnovnih škola u Zagrebu. Bio je suradnik kao slikar i pedagog na Filozofskom fakultetu kao mentor budućim likovnim pedagozima, te održao brojna predavanja iz teorije i prakse likovne kulture. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.  

Slikarska igra rušenja i građenja 

Samozatajan, izvan globalističkih tenzija, Fane Radak strastan slikar malih tema (cvijeće, masline, aktovi),  na uzorima avangardnih događanja 20.st. kojega ne zanimaju trivijalne dosjetke niti parada banalnosti. U današnjem slikarstvu nestaje optička figuracija u euklidovskom smislu, nastaje psihofiziološka figuracija. Što naslikati poslije toliko stoljeća iskustava? Već dugo vremena govorimo o figuralnom slikarstvu s mnoštvom pristupa: optičkih, haptičkih, kinestetskih, imaginarnih itd. Slikaru Frani Radaku model, odnosno stvarno, postaje jamstvo vidljivog, gdje mu stvarnost teče pod slikom vidljivog. Umjetnik odbija naturalizam da bi pokazao izravnost emocionalne ekspresije. Poput Piccasa i Radak „nalazi“, za njega ne postoji unaprijed smišljeni likovni scenarij. Esencija je u samom činu slikanja. Pravo je voajersko zadovoljstvo biti gost u Radakovom  obredu slikanja. Imao sam čast i priliku poput kartaškog kibicera, stajati i promatrati slikara dok slika i  nagađati koji će se sljedeći potez dogoditi u toj čaroliji  igre slikanja. Gotovo sve što sagradi  sruši, pa ponovo gradi. Kakva energija gestualnog! Gotovo sva njegova djela prepoznajemo po dinamičkom kontrapunktu crtačko - slikarskog prosedea. Imam dojam da mu ono što sruši otvara novu strast, avanturu građenja. Gradi pa razgrađuje, tumba, umiruje, maže pastozno pa lazurno, skriva i prekriva, grebe, skida boju, cijedi curke pa ih zaustavlja. Kompozicija ispod kompozicije, nižu se i nestaju jedna ispod druge. Radak u duhu ekspresionizma deformira objektivnu stvarnost, da bi što bolje opisao svoje unutarnje stanje raspoloženja, odnosno stav prema stvarnosti. Sloboda geste i odustajanje od deskripcije, oslobađa više emocionalnog, pod blagim utjecajem kontrole racija. Slikar drži bitnim sam čin stvaranja, kroz koji će se osloboditi kreativni zanos slikanja. Odbacuje likovne stereotipe, svaki put gradi kompoziciju na novi način, odnosno na drugi način  realizira ono već poznato. Afirmira fakturu i gestu dok je crtež podloga kompoziciji. U kasnijim intervencijama crtež nestaje, biva zatrpan novim i novim idejama, plodovima čiste likovne intuicije. Zanimljiva je svježina naviranja kolorističkog naboja te prepoznatljiva radakovska preobrazba predloška  uz stilizaciju i minimalno zadržavanje sličnosti.

Ali sam taj zanos slikanja najjače je izražen kada umjetnik koristi neposrednu percepciju stvarnog svijeta baš kao što antički junak  u borbi zadobije snagu tek kada dodirne nogama zemlju. Tek povremeno dodiruje enformel. Najvažnija mu je zadaća uhvatiti raspoloženje osobnim rukopisom. Kod  Radaka  prepoznajemo stvarnost ali ta stvarnost nije bitna, jer ono što cijenimo u slikarstvu, je način prikazivanja koji je uvijek određivao stilove epoha i suvremenu osobnost izričaja. U njegovom slikarstvu na kraju možemo sumirati prepoznatljive  konstante u duhu kubizma i ekspresionizma, te snažni kolorit, deformacija i stilizacija, dinamika geste i nepredviđeni pokret crte. Radak vodi neprestani slikarski dijalog, propitujući se kroz višegodišnji rad tražeći nove recentne varijante likovnog činjenja.

 

 

 

 

 

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr