X
GO

Novosti
Novosti : Krijes, vuzmenka, oganj

Daleko u prošlost, sve dokle možemo slijediti put pračovjeka, susrećemo i poznavanje vatre. Već je pekinški čovjek znao cijeniti i koristi se njenim svojstvima. No, jedno je poznavati vatru i njenu upotrebu, a drugo znati je sam proizvesti. Gotovo je sasvim dokazano da su  praljudi znali upotrebljavati vatru davno prije nego što su naučili da je sami upale. Bilo je više mogućnosti kako se vatra mogla naći: udar groma, prirodno nastali šumski požari, vulkanske erupcije itd. Vatra je po svom porijeklu sigurno «domaća životinja koja nam je pritrčala», kako je objasnio i njemački istraživač Carl von den Steinen. «Tko su bili ti veliki geniji  koji su pronašli kako da sami upale vatru» pitao se on.. «Bijaše to nekoliko siromaha u mokroj šumi čija se guba gasila, a oni tog trena nisu imali pri ruci ni školjaka, ni životinjske zube, ni krhotine od kamena.» Prisiljeni nuždom pokušavali su bušenjem i trljanjem drva o drvo – i kao sporedni produkt svoje marljivosti, dobili su skupocjeni dar vatre. I to je, razumljivo, samo pretpostavka, ali ona ipak ima tu prednost da nosi pečat stanovite vjerodostojnosti, a jedva da se više i može tražiti od događaja kao što je otkriće kresiva, koji se zbio tako davno.

Krijes kod Hrvata

 

Obožavanje vatre kod Slavena, naravno i Hrvata iskazuje se u obliku paljenja kresova. Taj su običaj  Slaveni i drugi narodi vršili ponajviše u proljeće ili  početkom ljeta. Krijes je obredna vatra, koju mladež preskakuje u svrhu očišćenja od grijeha i očuvanja zdravlja. Preko takve vatre prolaze ili je obilaze ljudi i domaće životinje da bi njenom pomoći sačuvali zdravlje i obilje. U proljeće se krijes palio u čast boga Sunca – da odagna demone zime. A palili su ga i na brežuljcima oko sela u vrijeme ljetnog solsticija uz pjesmu i ples, ne samo zato što je bila sveopći znak veselja već i da se očisti od grijeha i sačuva od bolesti.

 

Krijesovi kod drugih naroda

 

Krijesove su palili i Irci, Kelti i Grci. Prvog svibnja u čast boga rata. To paljenje krijesom imao je i ratarski značaj, jer se taj obred vršio u vrijeme početka proljetne sjetve. U čast boga mira  palili su krijes prvog studenog i zvali su ga vatra mira. Francuzi su palili o Božiću panj i polijevali ga vinom. Taj je božićni panj poznat i danas pod imenom Souche de Noël.

Poštivanje vode mnogo je puta u vezi s poštivanjem vatre. I stari su Židovi o jesenskom ekvinociju  u  Salomonovom hramu u Jeruzalemu slavili svetu vatru,  a pri tom išli u procesiji do izvora Siloe, grabili vodu, miješali je s vinom i njome prskali oltar. I vatra i voda su simbol očišćenja i preporoda. Samo što vatra simbolizira očišćenje poimanjem, sve do njegova najuzvišenijeg oblika, svjetlosti i istine, a voda simbolizira očišćenje želje do njezina najuzvišenijeg oblika, do dobrote.

 

 Krijes u Kletištu.2013.jpeg

 

 

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr