X
GO

Novosti
Novosti : Jurjevo

Jurjevski obredi

 

Jurjevski obredi su ostaci drevnih običaja naših predaka kojima se željelo pokušati djelovati na prirodu, njenu plodnost, razvoj i sazrijevanje. Ti običaji su povezani s mitom naših slavenskih predaka u kojima se pripovijeda o božanskom junaku koji «hoda kroz godinu».

Mit započinje Jurjevim rođenjem negdje oko Nove godine, ali odmah biva odveden u neku nepoznatu zemlju, najvjerojatnije «zemlju mrtvih». Slijedi njegov ponovni dolazak «u zemlju svoga oca» dakako, u proljeće, tj. na današnje jurjevo i donosi sa sobom rosu, zelenje, mladu travu. I on je sav u zelenju i na izvjestan način omogućava da se nanovo počinje buditi i ozelenjavati priroda, a kasnije dobiti i plodnost.

Zeleni Đuro, Đurađ, Đurđevo, Sv. Juraj, Jurjevo slavi se na dan 23.4. po starom ili 24.4. po novom kalendaru, rasprostranjen je na cijelom kajkavskom, sjevero-zapadnom području Hrvatske. U prošlosti Jurjevo je imalo izrazit značaj početka proljeća i gospodarske godine. Tako i  narodna poslovica kaže: «Barjaktaru svetitelju Jurju – darovaše cvijeće i proljeće»!Seljački puk znao je da je Sv. Juraj mlad i lijep, « kao proljeće», jaši na bijelom konju i kopljem probada aždaju «crnu ko` noć i zlu kao zima». U kršćanskom svijetu taj je svetac porijeklom iz Male Azije (Kapadocije), a bio je i rimski časnik koji je poginuo junački braneći Kristovu mladu vjeru pred carem Dioklecijanom. Legende o Sv. Jurju širile su se za pape Gelazija, koji ih je osudio na saboru u Rimu g. 494., ali priče o ubijanju zmaja nastale su na Zapadu u 12. stoljeću. Njegovo se štovanje najviše širilo od križarskih vojni jer je bio pouzdan vitez, borac za vjeru, odnosno, za sve ono što je sveto, plemenito i pravedno. Još i danas zadržao se običaj da mladež uoči Jurjeva obilazi selom, pjeva pjesme posvećene Jurju u kojima je glavna početna tema navještaj dolaska zelenog Jurja, a s tim u vezi prestanak zime i dolazak proljeća, često bez neke određene fabule, sa naglašenim akcentom na traženje darova.

U jurjevske ophodnike u moslavačkom kraju išli su momci i odrasli ljudi, dok su u drugim krajevima u ophode išla i djeca (ženska i muška), mlađa od 15 godina. Obično je išao neparan broj ophodnika i to od tri do sedam. Bez obzira na broj i spol jurjaša gotovo svuda se zapaža da je jedan od njih imao veću ulogu. Bio je posebno opremljen, nosio je košaricu ili torbu u koju je sakupljao darove, a zvao se ZELENI ĐURO, JURAJ, ZELENI ĐURAĐ itd.

Jurjaši su bili iskićeni i opremljeni rukovetima zelenim grančicama, najčešće bukovih, pa vrbovih, ljeskovih grabovih i hrastovih. Njih daruju ukućanima, napose domaćici ili njima kite dovratnike prozora i vrata, te ulaznu kapiju i plotove. Jurjaši  nigdje ne ulaze u kuću, već stoje pred prozorom ili samo uđu u dvorište. Tu se najave ili udaranjem batine po zemlji ili zvoncem i bez ikakve najave odmah počnu pjesmu, netko (najčešće domaćica) ih daruje (jajima ili novcem), a oni zahvale i odlaze drugom domu pa se to ponavlja kod svake kuće. Darovana zelena grančica se čuva do drugog Jurjeva pohranjena negdje u kući kao npr. zataknuta za svetu sliku, ormar, za prozor, a često je stavljaju u staju k blagu ili u vrt među povrće zbog zdravlja, obilja i plodnosti, a zapaljenom grančicom se kadi kolijevka i bolesno dijete. Osim grančicama pri jurjevskim se ophodima nastoji analogičkom magijom pospješiti rast lana, žita, repe…

Sam ophod  Jurjaša  objašnjava se da «Đuro donosi sreću i da je došlo proljeće» ili «đurđari dolaze da nam donesu klas i da kuća napreduje» ili «da ljetina bude bolja», a inače kuća kojoj ne dođu đurđari, neće imati sreće cijele godine.

Popijevke koje se pjevaju prilikom jurjevskih ophoda različite su. Evo jedne koja sadržava pozdravne stihove, obredni uvod, zatim kao posebnost niz želja za dobar napredak domaćih životinja i na koncu nabrajanje darova.

 

Dobro jutro ujna, evo vama Đurđa!

Opi, đipi Đuro, u zelenom Đurađu!

(pripjev iza svakog stiha)

Ustaj, ustaj ujna, odi vidi Đurđa,

Kako se zeleni ko zelena trava.

Došao je gledati, da l` mu ujna spava,

Zelen kao gorica, mokar kao vodica.

U dvoru vam zlatan stog, pod njim sjedi gospon Bog,

Z vreća sreću dijeli, svakom nešto daje,

Našoj miloj ujni srećicu i zdravlje,

što je našem Đuri dosti jaja dala.

Ustaj gazda lijeni, gdje Bog sreću dijeli.

Kol`ko ima listića, Bog vam dao pilića!

Kol`ko ima grančica, Bog vam dao račića!

Kol`ko ima bukvića, Bog vam dao guščića!

Kol`ko ima borova, Bog vam dao volova!

Đuro ide s gaja  , da mu date jaja.

Đuro ide s planine, da mu date slanine.

Dajte Đuri rakije, da se malo napije!

Dajte Đuri nove vojke, da vam žena rodi trojke!

Kad dobiju dar pjevaju:

 

Hvala, hvala, maja, Đuri dala jaja.

To je njemu hrana za godinu dana.

Ako kuće domaćini ne bi darovali Đurđare, tada bi im oni pjevali:

 

Ova kuća bukova, u njoj ima vukova,

Ova kuća grabova, u njoj ima vragova,

Ova kuća lipova, u njoj nema nikoga.

Samo jedna stara majka, koja ne da jaja.

 

ili

 

Hodi vidi ujna, izgorila ti kujna!

 

Prema starom vjerovanju djevojke su morale do Đurđeva pronaći djetelinu s četiri lista, kao i cvijeće ljubičice. Pomno su čuvale u molitveniku, jer se vjerovalo da će imati sreće u obitelji cijele godine.

 

Slavica Moslavac

 

 

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr