X
GO

Novosti
Novosti : Etnografska izložba

Organizator: Muzej Moslavine Kutina

Mjesto: Galerija Muzeja Moslavine

Vrijeme: 6.10. 2015. u 19,00 sati

Tema: Banova i ta tvoja sela /moslavačko-posavsko-slavonki kraj

Autorica kataloga i izložbe: Slavica Moslavac

Izložba ostaje otvorena do 31.10.2015.

 

 2..jpeg

Izložba Banova i ta tvoja sela, na 30-tak plakata sa crno-bijelim i kolor fotografijama te teksovima na hrvatskom i sažetku na engleskom jeziku, govori  o pograničnom slavonsko-moslavačkom kraju. To je područje gdje se isprepliću razni utjecaji zbog povijesnih migracijskih kretanja stanovništva tako da i tradicijska odjeća nosi sve te sličnosti i razlike.

Rijeka Ilova je granično područje između zapadne Slavonije i istočne Moslavine, između nekadašnje Vojne Granice i Banske Hrvatske. Ona nije samo granica između dviju pokrajina, ona je granica i između dvaju hrvatskih narječja: kajkavskog i štokavskog. Prvo slavonsko selo nakon što se prijeđe rijeka Ilova (prostor grada Kutine) su Piljenice, a nakon njih slijedi općinsko središte Lipovljani, a ide li se ravno, prvo slavonsko naselje je nekadašnje općinsko središte Banova Jaruga i župsko središte Međurić. Granično naselje na moslavačkoj strani je Zbjegovača. Na nekadašnju granicu na Ilovi podsjeća i ime sela Zbjegovača, nazvane po potoku, brdu i šumi Zbieg, Zbjeg. Toponim je nastao od imenice zbjeg gdje su našli utočište ljudi bježeći od opasnosti, s to su između ostalog bili i Hrvati predavci i Vlasi koji su bježali od turske vlasti. Naseljavanje  ovog područja, zvano i Ničija zemlja,  počinje u 17. stoljeću, kada su Turci napustili Kraljevu Veliku i 1691.g. umakli iz Slavonije, tada nastaju sela Drenov Bok, Krapje, Puska, Plesmo, Lonja, Stara Subocka, Kraljeva Velika i Lipovljani. U periodu od 1692. do 1735. g. u ovo zapadnoslavonsko područje naseljavaju se žitelji iz Bosne, istočne Hrvatske, Gorskog kotara, Like i Podgorja. Glavna je struja ovamo potekla iz istočne Hrvatske iz sisačke Posavine, Polonja, Ivanića, Dubrave, a u svakoj od tih sela u početku 18. st. došlo je i po nekoliko porodica iz goranske struje i sa iseljavanjem iz jasenovačke Posavine i iz Dubice. U jednoj od velikih seoba nastala su  slijedeća sela: Piljenice, Banova Jaruga, Međurić, Krivaj, Kozarice, Jamarice i Janja Lipa. Međurić je utemeljen 1694., Banova Jaruga 1702. g. a ostala su sela podignuta kasnije u trećoj desetini 18. stoljeća.

13.KUD.jpg

Banova Jaruga je naselje u u Sisačko-moslavačkoj županiji, smješteno 12  km od grada Kutine i pripada regiji Slavonija. U njemu živi oko 750 stanovnika. Po veličini je peto naselje na teritoriju grada Kutine. Selo se smjestilo na rijeci Pakri, u koju se ulijevaju potoci Bijela i Jamarica, nakon tog spajanja jedan rukavac, zvan Jaruga utječe kod Zbjegovače u Ilovu. Na tajnim dokumentima iz 1780. g. potok Jaruga naziva se i Banovača. A ime sela Banova Jaruga dobilo je početkom 18. stoljeća kada su prvi naseljenici naišli na jarke (jaruge) koje je banska vlast tu iskopala zbog obrane od Turaka.Jaruga je, dakle, udolina na padini brijega ili na strmini kojom se slijeva voda. Prema legendi tu se ban (navodno knez Ivan Karlović), bježeći pred Turcima, prevrnuo u jednu od brojnih jaruga. Banova Jaruga se nalazi na raskrižju tri važna prometna pravca, od kojih jedan vodi za Kutinu i dalje prema Zagrebu, drugi prema Pakracu i Lipiku, a treći prema Novskoj i dalje prema Slavonskom Brodu. Na putu za Lipik i Pakrac nalazi se selo Međurić, koje je dobio ime po izvedenici iz srednjovjekovnog naziva Međuriječje, jer je smješten između rijeka na zapadu Ilove i Pakre na istoku. Selo se prvi put spominje još davne g. 1228. u ispravi palatina Dionizija, a Župa se prvi put spominje stoljeće kasnije u popisu Ivana arhiđakona goričkog iz g. 1334. koji među župnim crkvama zagrebačke biskupije spominje i »crkvu sv. Jurja u Međuriću«.Po etnografskim karakteristikama Banovoj Jaruzi pripda i selo Piljenice, koje se do 1869. godine nazivalo Mörserdorf/Mercidorf, po grofu Merciusu, a  mjesni puk je svom naselju ipak dao primjerenije ime.  Toponim Merzidorf /Mercij/ je vezan uz krčenje šuma, stovarište za trupce i prvu pilanu koja je bila na vodeni pogon kao i ovdašnji mlinovi. Kasnije ustaljeni hrvatski toponim Piljenice vjerojatno je nastao prema piljenim planjkama koje se počinju koristiti  pri gradnji drvenih hiža (čardaka).  

3.Žene u tradicijskom ruhu iz Piljenica.jpg

Tradicijska odjeća

Tradicijska odjeća pograničknog područja (Zbjegovača, Jamarice, Janja Lipa, Banova Jaruga, Kraljeva Velika, Stara Subocka, Gaj, Marino Selo, Brezine…) pripadaju tipu moslavačko-posavske nošnje, ali je ne slijede u nazivlju pojedinih odjevnih predmeta, već se isprepliću nazivi kao što su kolijer, rukavi i opleće, zatim oplećak, pregača je  fertun, a ne zastor, nema rubače, već su žene oblačile skute ili košulju i roklju. Nazivi se razlikuju od sela do sela. Tako se u Brezinama upotrebljava naziv rub(i)na za ženski oplećak i skute, a u Gaju i Marinom Selu rubinu nije nitko potvrdio, dok u Staroj Subockoj nošena je nošnja koja odgovara nošnjama Hrvatske Posavine. Prebirani ukras u ovom kraju je bio isti, jedni drugima su išli po fele, ali šivanje je bilo drugačije, radna nošnja bila je identična, samo je razlika bila u blagdanskom ženskom ruhu.

Nošnja se načinjla  na stanu tj. horizontalnom tkaačkom stanu, a ukrašavalo se končecom i svilenim končecom, tanjom i debljom pamučnom manufakturnom nit, zatim svilićem i vunicom.

 

Slavica Moslavac

 

http://www.akademija-art.hr/art/izlobe/34226-banova-i-ta-tvoja-sela-moslavacko-posavsko-slavonki-kraj

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr