X
GO

Novosti
Novosti : Božićna kreativna radionica

Nešto o slavljenju Božića u Moslavini

 

Božić (deminutiv od imenice Bog, mali Bog) najradosniji je kršćanski blagdan, kojim se slavi rođenje Isusa Krista u Betlehemu. Slavi se u seoskim i gradskim sredinama 25. prosinca, premda datum nije povijesno zajamčen, ipak prvi trag svetkovanju Božića susrećemo sredinom četvrtog stoljeća u Rimu.

Od svih običaja tijekom godine božićni običaji, kao dio zimskog godišnjeg ciklusa, obuhvaćaju najviše vremena, najbrojniji su i najraznovrsniji. Tu se međusobno prepliću stara pretkršćanska vjerovanja i kršćansko svetkovanje rođenja Isusa Krista – Božića. Te dvije razine običaja u višestoljetnom preplitanju u nekim su se dijelovima stopile, pa su se brojni nekršćanski elementi prilagodili kršćanskom svjetonazoru. Moslavački božićni običaji počinju 4. prosinca na sv. Barbaru sijanjem božićne šenice ili od 13. prosinca, blagdana sv. Lucije, a traju do Sveta Tri Kralja.

6.kuglice.jpg

Muškarci u Moslavini na blagdan sv. Lucije počeli su izrađivati male drvene stolice,  tronošce, koji su morali biti dovršeni do Božića kako bi ih nosili na polnoćku. Na misi bi stali na nju i tobože vidjeli svakog tko se bavi coprijama. Djevojke su pak na jedanaest papirića zapisivale imena potencijalnih ženika, a do Božića bi svakodnevno izvlačile po jedan papirić i bacale ga u vatru. Posljednji koji bi ostao značio bi budućeg muža, a ako je bio prazan, to je značilo da se neće udati.

Osim priređivanja obilja hrane, na Badnjak se još  kite stupovi u ganjku, prozori, staje i ostale gospodarske zgrade grančicama borovice, a tavan i slike bršljanom ili breberikom stavljajući pored nje komadić bijeloga luka. Nakon ukrašavanja zelenilom, kućedomaćin donosi u kuću luč i svežanj ili snop ječmene ili pšenične slame, zavezan konopcem ili umotan u stolnjak ili ponjavu, uz ove riječi: «...donosim Vam sva blaga sa naših polja i vinograda, šenicu bjelicu, puno purekov, racekov, picekov i v sega kaj od dragoga Boga  želimo. kruha, vina i božjega mira i blagoslova...»
Netko od ukućana, najčešće domaćica, drži svijeću, te korpu miješanoga žita: kukuruz, raž, ječam, pšenica, zob i dočekuje domaćina koji unosi slamu. Jedan dio slame stavlja se pod stol, a drugi u ugao – čineći pravo veselje djeci koja će kasnije po njoj skakati, igrati  se i spavati tu noć pokrivena samo gunjem. Svatko je žurio da prvi sjedne na slamu, jer ako prvi sjedne muškarac, kažu da će biti sve što se rodi i leže te godine žensko, a ako sjedne žena, sve će biti muško.Domaćica tada uzima svijeću i njome pripaljuje svjetiljku, koja će gorjeti sve do jutra.

5. Božić na Husainu.jpg12.kuglica.jpg
Gospodarica uređuje stol. Najprije se žitak sipa u križ stola od istočnog ugla prema zapadnom, od sjevernog prema južnom. Pritom se moli Očenaš i Zdravo Marija. Poslije toga, preko žitka sipa se slama, a usred stola stavi se novac, da godina bude bogata. Njega djeca ne smiju dirati, on se ili odnosi u crkvu na oltar za Novu godinu, ili se daje svećeniku prigodom blagoslova doma na Sveta Tri Kralja. Domaćica zatim stavlja stolnjak i govori: Iš, kokoši tamo - da kokoši ne idu na susjedovu zemlju. Na ugao stola, stavljali su: blagdanski kruh, kuglof – u čiju je sredinu dolazila borova grančica, posudica sa izraslom pšenicom, posudice raznog žita u koje se stavljala svijeća, pehar vina...

8.kuglica.jpg


Pod stolom su se u posebnoj krušnoj simpli držalo razno zrnje, ostatak slame i uže za sijeno. Nekada su pod stol stavljali čitavu konjsku ormu, željezo od pluga i brojne lance. Noge stola omotavali su konopcom – vršatnikom, kojim je bila vezana slama pri unošenju u kuću. Pri tome su se izgovarale i ove riječi: Vežem vuku i lisici zube, jastrebu kljun i panđe!. Vezujući noge stola, vjerovalo se da blago neće bježati u tuđe njive i livade ili da vuk ne bi mogao odnijeti ovcu, svinju i sl. Na božićnu slamu ispod stola stavljali su i bič za volove, nađak i sjekiru – da sve bude čvrsto cijele godine. Još prije večere običavali su stari, čim bi se upalilo svjetlo u hiži, zaslanjati prozore plahtama i kaputićima. Činili su to zato da ih coprnjaki, koji te noći jašu na metli oko kuće i selom,  ne bi vidjeli. Da prozori nisu zaslonjeni, onda bi coprnice odmah znale, tko će u toj kući do godine umrijeti. Dotičnika bi, naime, vidjele bez glave. Prije večere slijedi molitva, a svaki ukućanin uzima komadić bijelog luka umočenog u med za zdravlje i čistoću duše da ne bi naginul i da mu coprnice ne naškode. Posna večera bila je vrlo skromna, a nakon nje kitio se bor ili krispan vilinskom kosom, bombonima, jabučicama – božičnicama, zlatnim ili srebrnim orasima, lančićima i ružicama od krep papira. Prije oglašavanja zvona za polnoćku, nitko nije izlazio iz kuće osim u slučaju krajnje nužde, a nakon ponoćne mise uslijedila bi obilna večera u kojoj se često znalo i pretjerati. Jela se pečenica, orahnjače, makovnjače, pilo se vino i rakija. Na Božić je prvi čestitar-polaznik, položaj,  koji je dolazio u kuću morao biti muškarac, jer pojam muškosti simbolizirao je sve obilje, plodnost, sreću i blagostanje. Žena, naime, donosi nesreću.

1. Božićni stol-.jpg

Božić pripada djeci, slavi se u užoj obitelji, doživljava se kao vjerski blagdan na koji se strogo poštuju zabrane i tabue. Nova godina pak pripada odraslima, slavi se javno ili s prijateljima. U suvremenom svijetu doživljava se kao profani praznik. Nova godina se dočekuje neobuzdano...

Pravi Božić, prema narodnom shvaćanju, traje tri dana. I u ta tri dana ne uređuje se hiža. Na slami, koja je razbacana po cijeloj prostoriji, naći ćemo uvijek nekoga kako drijema i počiva. Slama ostaje u hiži do Ivanuša, treći dan Božića. Ujutro toga dana, prije izlaska sunca, domaćica iznosi slamu iz hiže i njom dariva voćke, da bolje rode i govori: Koliko nas za stolom, toliko u gnijezdu jajčekof. Dio slame odnosi u štalu pod blago, a dio stavlja u gnijezdo kokošima da više nesu. 

10.kuglica.jpg

Između Božića i Bogojavljanja obavlja se blagoslov kuća. Svećenik obilazi selom uz pratnju zvonara i ministranata. Svećenika danas daruju novcem, a u prijašnje doba dobivao je po dva povjesma lana ili, u bogatijih, ribicu svinjskoga mesa. U Moslavini je poznat i do Drugog  svjetskog rata održan običaj Tri kralja, Vertepaša ili Zvezdara. S tremi krali idu trojica dječaka, ne mlađi od 9 niti stariji od 14 godina. Nosili su sobom zvezdu ili betlehem, i to tako da se u staro sito obloženo crvenim papirom umetne cijela zvijezda, ili na bijeli papir nalijepe sličice s Tri kralja, a na okvir se utakne štap. Drugi momak nosio je svetu vodu, a treći cinkušec – malo zvono – i košaru u kojoj skuplja darove. Pjevaju tri kraljske pjesme i za to bivaju nagrađeni jajima, kolačima, mesom, novcem, a u prijašnje doba lanom.
Predvečer, na trikraljski post, 5. siječnja, svećenik obavlja blagoslov vode u crkvi. Gospodarica njome škropi svoje blago, stanje, bunar, žitak i napokon, kuću i ukućane, a sutradan na Sveta Tri Kralja išlo se blagoslivljati polja, njive i vinogradi.

Iz svega se razabire da su narodni običaji i vjerovanja o Božiću izraz svega dobra, blagostanja, zdravlja, sreće, mira, božjeg blagoslova i slobodnog življenja, a duboko ukorijenjeno vjerovanje /čak i praznovjerje/, ni vjekovni utjecaji crkve, ni prosvjete nisu ga uspjeli sasvim iskorijeniti.

Slavica Moslavac, prof.

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr