X
GO

Novosti
Novosti : Posoblje i pokućstvo u tradicijskom domu

82a Kredenc s ladlinom, Husain.jpg

Priprosti su to prostori izgrađeni u dosluhu sa okolišom, bez laži i patetike i zato često dostojanstveni u svojoj jednostavnosti. Kultura stanovanja seoskog stanovništva, u tim prostorima, rezultat je niza okolnosti što su utjecale na njezino oblikovanje. To je u prvom redu veličina stambenog prostora, broj i raspored prostorija, njihova opremljenost i način gospodarstva. Do početka 20. stoljeća živjelo se u velikim kućnim zadrugama, sa starješinom na čelu, odnosno gazda kućom, tj. najstarijim muškim članom zadruge.

Zadruga je u Južnih Slavena, zajednica kojoj su karakteristike: krvno srodstvo ili bračna povezanost članova, njihovo zajedničko življenje, zajednička imovina, jedinstveno gospodarenje. Zadruga mora imati red na kojem počiva – podjela prava i dužnosti, vodstvo za cijelu zajednicu, organizacija muških i ženskih poslova. Dakako, iznimke postoje. U zadruzi  mogu biti i članovi obitelji kao i oni koji nisu u nikakvoj, niti krvnoj, niti ženidbenoj, odnosno, to su ljudi koji su došli moliti posla i tako su primljeni i poslati članovima zadruge. Nekada su takvi ljudi sklapali ženidbene veze s ostalim zadrugarima ako su se pokazati dobrim radnicima.

Dakle, kuća, trijem, čardak, najčešći naziv za nju je hiža ili iža, jedinstveno je to mjesto sveukupnosti postojanja obitelji ili šire zajednice. U njoj se odvijaju svi životni  procesi, u kojoj se objedovalo, boravilo preko dana, spavalo, tu se blagovalo, rađalo i umiralo.

U kući ili družiskoj hiži borave ukućani preko dana, a spavaju starci i djeca. Dvije su važne komponente za zajednički život: stol sa svetim i osobnim slikama, uspomenama iz prošlosti na zidu iznad njega, i drugo, zemljana peć, mjesto pripremanja hrane i izvor topline.

Dnevni život u zadruzi započinjao je u četiri sata ujutro svakodnevnim poslovima (dojenje krava, hranjenje živadi i svinja, te ostale stoke). Doručak su obično bili žganci, sir, vrhnje ili mlijeko. Jedu iz iste zdjele. Domaćin ili kako su ga također zvali starješina raspoređuje družinu na posle, određuje tko će što raditi. Njen inventar bio je oskudan, činili su ga kreveti ili krevet, poredani uz oba uzdužna zida, te stol s klupama i stolicama u uglu sobe. Dok građanski dom od davnine već ima kao bitnu oznaku stol sa stolicama u sredini sobe, u seljačkom našem domu toga gotovo nigdje nema, nego je sredina prostorije slobodna, ili je tu, u većih kuća, katkada drven stup, potpora gredi.

U  vrijeme  postojanja velikih obiteljskih, zadruga, svako seosko domaćinstvo  posjedovalo je velike količine robe, ruha, rubenine  od čega se veći dio odnosio na posteljinu kao što su: plahte – pajt', plahet, plajet, plate; jastučnice – vanjkušice, prezlamice, navlački; prekrivači -  koperte, vilani, ćilimi: blazine - perine, jorgani, šabci, šarenice... Sve kućne /radne i svečane/ tekstilije zvane  ruho, roba, ruvo ili  rubenina  pohranjivalo se u ladice, ladline, tj. drvene škrinje, značajne za cijelo panonsko područje. Spremanje ruha i kućnog tekstila u svim se moslavačkim selima do nedavno vršilo na starinski način – tkanjem na horizontalnom tkalačkom stanu zvanom razboj, navez ili tara, koji se također nalazio u družinskoj hiži, a u dugim zimskim mjesecima i sve druge pomoćne naprave za pripremu tkanja kao što su: snovača, vitlo, sukač, kolovret, preslica, tkalački stan...

Osnovne sirovine za izradu odjeće i ostalog ruha u Moslavini bili su lan i konoplja, a koristila se vunena, svilena i pamučna nit. Način uzgoja sirovine za tkanje i njihova obrada slična je na cijelom panonskom području Hrvatske. Za kućni tekstil i običnu radnu odjeću koristilo se platno od finije lanene niti. Sve poslove oko proizvodnje tekstila obavljale su žene. One su svoja iskustva prenosile s naraštaja na naraštaj, čuvajući stare načine tkanja i vezenja.

 

Slavica Moslavac

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr