X
GO

Novosti
Novosti : Izložba "Srednjovjekovna čudovišta - reljefni prikazi na keramičkim pećnjacima"

Svaka civilizacija i svako društvo ima svoja čudovišta. Ljudi srednjega vijeka su svoje strahove, žudnju i tjeskobu utjelovili u vidu danas pomalo bizarnih hibridnih stvorenja i čudovišnih rasa, koji su prikazani u srednjovjekovnoj umjetnosti ali i na brojnim predmetima umjetničkog obrta, pa tako i ulomcima keramičkih kaljevih peći.

Na izložbi su predstavljeni pećnjaci koji se datiraju u razdoblje od 14. do 17. stoljeća, otkrivenih uglavnom arheološkim istraživanjima na brojnim lokalitetima s prostora srednjovjekovne Slavonije, pohranjenim u ne samo u Muzeju Moslavine Kutina i Muzejima Hrvtaskog zagorja, već i Gradskom muzeju Bjelovar, Gradskom muzeju Čazma, Gradskom muzeju Požega, Gradskom muzeju Orahovica, Muzeju Međimurja Čakovec i Samoborskom muzeju

Reljefni ukrasi na pećima, koje su kao izvor topline činile središte društvenog života ukućana, tijekom 14. i 15. stoljeća obiluju ne samo fantastičnim stvorenjima i isječcima iz srednjovjekovnih legendi i basni, koje često nailazimo uz bok prikazima iz svakodnevnog, stvarnog života. Stoga je izložba podijeljena u tri tematske cjeline: 1. Razvoj i tipologija kaljevih peći, 2. Čudovišta i 3. Legende i basne.

U prvoj cjelini predstavljen je razvoj i tipologija kaljevih peći na prostoru nekadašnje Slavonije i naglašena važnost restauratorkog postupka u arheologiji.Restauratorski postupci poduzeti na arheološkoj građi Dvora Veliki Tabor rezultirali su s čak tri rekonstruirane kaljeve peći iz 16. i 17. stoljeća koje danas stoje u obnovljenim prostorijama Velikog Tabora.

Druga tematska cjelina pod nazivom Čudovišta predstavlja najčešće prikazana fantastična stvorenjima na pećnjacima, ali i njihova tumačenja i simboliku koju iščitavamo iz srednjovjekovnih literarnih izvora – bestijarija.

Treća cjelina predstavlja basne i legende koje su bile popularne u srednjem vijeku, a svoje mjesto pronašle su i na pećnjacima. Ovdje svakako treba istaknuti Legendu o vili Meluzini koju prepoznajemo na arheološkim nalazima pećnjaka koji su se pretvorili u peći rekonstruiranu  u Velikom Taboru. Ova tema prezentirana je kratkim isječkom iz igrano-dokumentarnog filma Sirenin pjev redateljice Vlatke Vorkapić. Na ovoj se izložbi postav također sastoji od zvučnih i vizualnih efekata, stoga se dio izložbe priča zvukom a ne samo predmetima i panoima. 

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak-petak: 8 - 14 sati

Subota: prema prethodnoj najavi

Za vrijeme održavanja tematskih izložbi (Galerija Muzeja Moslavine):
svakim radnim danom i subotom 10-13, utorkom i četvrtom i od 17-19 sati

Muzej je zatvoren nedjeljom i državnim blagdanom

CIJENA ULAZNICE:
  • Odrasli: 10 kn
  • Učenici/studenti/umirovljenici: 5 kn
  • djeca do 7 godina/ uz predočenje odgovarajućeg dokumenta - iskaznice : članovi ICOM-a, članovi Hrvatskog muzejskog društva : besplatan ulaz
Adresa: Trg Kralja Tomislava 13, 44320, Kutina

Tajništvo: 044/683-548

Ravnateljica: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr

 Arheološki odjel: 044/500-450

adzaja@muzej-moslavine.hr

Etnografski odjel: 044/500-451

smoslavac@muzej-moslavine.hr

 Galerijski odjel: 044/500-452

mladenmitar55@gmail.com

 Kulturno-povijesni odjel: 044/625-147

juroda@muzej-moslavine.hr



Fax:044/683-569
E-mail:  mmk@muzej-moslavine.hr

Osnivač: Grad Kutina 

Godina osnutka: 1960.

Vrsta muzeja: opći - zavičajni 

Prostor muzeja: 230 m2 

Sastavni dio muzeja: 

Galerija Muzeja Moslavine 

 

Ravnateljica: Jasmina Uroda Kutlić,  juroda@muzej-moslavine.hr