X
GO

Novosti
Novosti : Izložba "Srednjovjekovna čudovišta - reljefni prikazi na keramičkim pećnjacima"

Svaka civilizacija i svako društvo ima svoja čudovišta. Ljudi srednjega vijeka su svoje strahove, žudnju i tjeskobu utjelovili u vidu danas pomalo bizarnih hibridnih stvorenja i čudovišnih rasa, koji su prikazani u srednjovjekovnoj umjetnosti ali i na brojnim predmetima umjetničkog obrta, pa tako i ulomcima keramičkih kaljevih peći.

Na izložbi su predstavljeni pećnjaci koji se datiraju u razdoblje od 14. do 17. stoljeća, otkrivenih uglavnom arheološkim istraživanjima na brojnim lokalitetima s prostora srednjovjekovne Slavonije, pohranjenim u ne samo u Muzeju Moslavine Kutina i Muzejima Hrvtaskog zagorja, već i Gradskom muzeju Bjelovar, Gradskom muzeju Čazma, Gradskom muzeju Požega, Gradskom muzeju Orahovica, Muzeju Međimurja Čakovec i Samoborskom muzeju

Reljefni ukrasi na pećima, koje su kao izvor topline činile središte društvenog života ukućana, tijekom 14. i 15. stoljeća obiluju ne samo fantastičnim stvorenjima i isječcima iz srednjovjekovnih legendi i basni, koje često nailazimo uz bok prikazima iz svakodnevnog, stvarnog života. Stoga je izložba podijeljena u tri tematske cjeline: 1. Razvoj i tipologija kaljevih peći, 2. Čudovišta i 3. Legende i basne.

U prvoj cjelini predstavljen je razvoj i tipologija kaljevih peći na prostoru nekadašnje Slavonije i naglašena važnost restauratorkog postupka u arheologiji.Restauratorski postupci poduzeti na arheološkoj građi Dvora Veliki Tabor rezultirali su s čak tri rekonstruirane kaljeve peći iz 16. i 17. stoljeća koje danas stoje u obnovljenim prostorijama Velikog Tabora.

Druga tematska cjelina pod nazivom Čudovišta predstavlja najčešće prikazana fantastična stvorenjima na pećnjacima, ali i njihova tumačenja i simboliku koju iščitavamo iz srednjovjekovnih literarnih izvora – bestijarija.

Treća cjelina predstavlja basne i legende koje su bile popularne u srednjem vijeku, a svoje mjesto pronašle su i na pećnjacima. Ovdje svakako treba istaknuti Legendu o vili Meluzini koju prepoznajemo na arheološkim nalazima pećnjaka koji su se pretvorili u peći rekonstruiranu  u Velikom Taboru. Ova tema prezentirana je kratkim isječkom iz igrano-dokumentarnog filma Sirenin pjev redateljice Vlatke Vorkapić. Na ovoj se izložbi postav također sastoji od zvučnih i vizualnih efekata, stoga se dio izložbe priča zvukom a ne samo predmetima i panoima. 

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

Osnivač: Grad Kutina 
Godina osnutka: 1960.
Vrsta muzeja: opći - zavičajni 
Prostor muzeja: 230 m2 
Sastavni dio muzeja: 
Galerija Muzeja Moslavine