X
GO


 

 


Arheološka zbirka

Tri godine po osnutku Muzeja Moslavine u Kutini, započeo je s radom  arheološki odjel (1963.) Najprije su izvršeno rekognosciranje terena, a potom se pristupilo arheološkim istraživanjima u svrhu prikupljanja pokretnog arheološkog materijala i osnivanje arheološke zbirke. Do tada su postojala samo nepotpuna saznanja o nekim mjestima na kojima se odvijao život u bližoj ili daljoj.

Ivan Kukulejvić Sakcinski 1873.g. u svom djelu Paninija Rimska spominje dva arheološka nalazišta: Ciglenice u Osekovu i Kutinsku lipu, u kontekstu rimske putne mreže, a 1892. godine izvršeno je prvo arheološko istraživanje Kutinske lipe – tada je Kutina imala povjerenika Arheološkog (tada Narodnog) muzeja u Zagrebu. O ostacima srednjovjekovnog graditeljstva u Moslavini pisao je i naš poznati povjesničar i utemeljitelj konzervatorske službe u Hrvatskoj, novljanin Gjuro Szabo – u djelu: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji on piše o Garić-gradu, Moslavina-gradu, Kraljevoj Velikoj, Kutini, Plovdin-gradu…

I arheolozi zagrebačkog arheološkog muzeja povremeno su obilazili naš teren i otkrili više nalazišta (Ivica Degmedžić, Branka Vikić i Aleksandra Faber). Neposredno prije osnivanja Muzeja u Kutini, 50-tih godina 20. st. početna arheološka istraživanja u Kutini (na Aušovu i Plovdin-gradu) izvršio je Ante Glavičić (kasnije direktor Muzeja u Senju. U projekt revitalizacije Garić-grada (1968. – 1971.g.), koji je obuhvatio arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, pred Muzeja Moslavine (Dragica Iveković), bili su uključeni i: Povijesni muzej Hrvatske (Milan Kruhek) i restauratorski zavod Hrvatske (Ivo Maroević). Godine 1976. rekognosciranjem je otkriven pretpovijesni lokalitet na položaju Osušak u Kaniškoj Ivi. Arheološkim istraživanjem pod vodstvom prof. dr. Stojana Dimitrijevića 1978.g. utvrđeno je da se radi o naselju Korenovske kulture na starčevačkom stratumu. Regulacijom Ilove 1979.g. presječeno je naselje Korenovske kulture na položaju Berek u Tomašici. Naknadnu obradu nalazišta i materijala izvršio je prof. dr, Aleksandar Durman (83 zemuničke jame i bogata linearno-trakasta keramika).

Nekoliko značajnih arheoloških nalazišta na području Moslavine otkriveno je i tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi plinovoda Kutina – Virovitica, koje je vodio Nenad Holbl (AMZ).Na istraživanju Gradine Marić u Mikleuškoj 1990. g. bili su angažirani članovi arheološke sekcije Muzejskog društva sjeverozapadne Hrvatske (arheolozi iz Bjelovara, Sesveta i Čazme), a voditeljica istraživanja je bila Marina Šimek iz Varaždina.  U novije vrijeme o zaštiti arheološke baštine brine i konzervatorska služba Ministarstva kulture (Amelio Vekić, Zoran Wiewgh, Ivana Miletić). Nekoliko lokaliteta upisano je u Registar kulturnih dobara RH (Ciglenice, Kutinska lipa, Gradina Marić…)

Prvi stalni arheološki postav u Muzeju Moslavine otvoren je 1970.g.; a od tada do danas nekoliko puta je promijenjen, uglavnom zbog prilagodbi izložbenom prostoru. I arheološka topografija Moslavine također je upotpunjena, tako da danas imamo 60-tak poznatih arheoloških nalazišta (što još uvijek nije konačna brojka).

Arheološka zbirka MMK  broji  više od 6 tisuća artefakata (od čega veći dio pripada fondu studijskog materijala). Najznačajniji primjerci su izloženi u stalnom arheološkom postavu sa 400 izložaka. 

Kasni neolitik - mlađe kameno doba
Ovo razdoblje u Muzeju Moslavine u Kutini zastupljeno je arheološkim materijalom s nalazišta Starčevačke i Korenovske kulture: Ravnice i Berek u Tomašici, Osušak u Kaniškoj Ivi, te Solarevac u Kapelici (sve područje grada Garešnice).

Garić-grad
Jedan od najsačuvanijih burgova na području Hrvatske. Prvi puta se spominje godine 1163., te vrlo često do sredine 16. stoljeća, kada je u turskim nadiranjima napušten i ostavljen propadanju. Tek početkom 20. stoljeća šira stručna javnost doznala je o postojanju Garić-grada zahvaljujući konzervatoru i muzeologu Gjuri Szabi.


Početna arheološka istraživanja na Garić-gradu izvršena su 1964., a već 1968 započeo je veliki projekt koji je trebao obuhvatiti konzervatorske i restauratorske radove, te prezentaciju u okviru Rekreacionog centra Podgarić. Ovaj projekt je nastavljen recentnim radovima koji su započeli 2009. godine - revizionim arheološkim istraživanjima i konzervatorskim zahvatima na središnjoj kuli (HRZ).


Arheološki odjel

Voditelj:

 Antonio Džaja, arheolog

Arheološki odjel Muzeja Moslavine u Kutini započeo je s radom 1963. g. nizom probnih i sondažnih istraživanja, koja su rezultirala bogatim pokretnim arheološkim materijalom na temelju kojega se mogu rekonstruirati neki aspekti života na širem području Moslavine u razdoblju od kasnog neolitika, preko bakrenog, brončanog i željeznog doba, antike (rimskog razdoblja) do kasnog srednjeg vijeka (XII – XVI st.).
Prvi izložbeni postav arheološke zbirke otvoren je 1971.g., a sadržavao je predmete sa sljedećih lokaliteta: Mikleuška – Gradina Marić; Tomašica – Ravnice; Donja Paklenica; Voloder – Voloderski Bregi (pretpovijest); Okešinec; Hercegovac (antika); Garić-grad; Kutina – Plovdin-grad i Turski stol; Tomašica – Gradište , te Sokolovac.
Upotpunjavanje arheološke zbirke nastavljeno je sustavnim arheološkim istraživanjima na nekoliko lokaliteta: Garić- grad (1968. – 1972.); Gradina Marić u Mikleuškoj (1964.; 1990. i 1995.): Ciglenice u Osekovu (u tijeku) i Kutinska lipa u Kutini (u tijeku)

Gradina Marić, Mikleuška

Višeslojni pretpovijesni arheološki lokalitet sa kontinuitetom naseljavanja od brončanog do željeznog doba (između 3 000 i 500 g. pr.n.e.). Otkriven je posve slučajno, prilikom obrade zemlje, a prvo probno arheološko istraživanje izvršeno je 1964.g. Već tada je na relativno maloj istraženoj površini nađena enormna količina arheološkog materijala (uglavnom keramike, ali i lijepi primjerci kamenog oruđa, rijetki brončani predmeti i jedna vrlo važna i zanimljiva muška figurica – idol). Nekako istovremeno s otkrićem arheološkog lokaliteta Gradina Marić, započela je i njegova devastacija radom lokalnog kamenoloma. Ozbiljniji pokušaj da se zaštitnim arheološkim istraživanjem spasi bar pokretni arheološki materijal učinjen je 1990. godine, kada su na poticaj i uz sudjelovanje arheologa iz čitave Sjeverozapadne Hrvatske započel sustavnija istraživanjasve je nešto veće površine (no sve je zbog ratne situacije u Hrvatskoj, ostalo na tome, samo je još jedno kraće istraživanje obavljeno 1995.g.).


Pored vrlo brojnog keramičkog materijala, nešto kamenih artefakata i lijepih primjeraka kućnog maza, tijekom ovih istraživanja pronađeni su tragovi naseljavanja - stambenih, radnih i otpadnih jama kao i obrambenog sustava. Pokazalo se da se jedan dio keramičkog materijala nepobitno može svrstati u mlađu fazu Vučedolske kulture. Keramiku Vučedolskog razdoblja, osim enormne brojnosti, karakterizira i mnoštvo različitih oblika, te kvaliteta izrade, a osobito način ukrašavanja i bogatstvo urezanih motiva, koji su ponekad ispunjeni bijelom bojom (inkrustacijom).

Sadašnji izložbeni postav arheološke zbirke otvoren je 2002. g. i sadrži oko 500 predmeta (od kamena, keramike i metala) iz svih navedenih razdoblja i lokaliteta
Rimski kompleks Ciglenice u Osekovu
Prostire se na 31 000 kvadratnih metara - na položaju zvanom Domodarice, s desne strane auto - ceste Zagreb - Lipovac. Lokalitet prvi puta spominje Ivan Kukuljević Sakcinski u svojoj raspravi "Panonija Rimska" iz 1873. godine, kao moguću lokalciju rimskog naselja Varianis. Nalazište je otkriveno rekognosciranjima terena 70-tih i 90-tih godina 20. stoljeća, a arheološka istraživanja su započela 1996/97. kao preliminarna, uz pomoć učenika Osnovne škole Popovača i kutinskih srednjih škola.
Na temeljima kuće u prvom istražnom bloku izvršeni su konzervatorski zahvati, kao temeljna pretpostavka za projekt prezentacije u edukativne i turističke svrhe. Nalazište je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Tijekom arheoloških istraživanja nađen je vrlo bogat i raznovrstan pokretni arheološki materijal, koji se čuva u Muzeju Moslavine u Kutini - elementi i ulomci arhitekture, keramike, stakla, olova, sitni željezni predmeti, predmeti od kosti, novac, nakit... Neki predmeti su obrađeni i prezentirani u izložbi pod naslovom: Rimski kompleks Ciglenice u Osekovu (2008
Kutinska lipa, Kutina - arheološko nalazište iz rimskog razdoblja
Na širem prostoru današnje ulice Kutinska lipa na zapadnoj periferiji Kutine arheološki materijal je nalažen još krajem XIX. stoljeća. Kutinu spominje i Ivan Kukuljević Sakcinski u svojoj raspravi "Panonija rimska" 1873. g., kao moguću lokaciju naselja Varianis (uz Osekovo i Kraljevu Veliku).
Arheološko nalazište Kutinska lipa na zemljopisnoj i turističkoj karti Kutine
Nalazište na Kutinskoj lipi nije istraživano sve do početka našega stoljeća, samo su povremeno vršena rekognosciranja obradivih površina. U međuvremenu je čitavo ovo područje urbanizirano, pa oskudne arheološke ostatke danas možemo naći samo u plitkom sloju ispod zemlje.
Brončani ukras rimskih kola (1892.g.); Georadarska izmjera 600 k.m. (2004.); Početna arheološka istraživanja s volonterima (2005.
Sustavna arheološka istraživanja (u kraćim kampanjama od po 10 radnih dana:2005.; 2006.; 2007.; 2008.:2009.; 2010.; 2012.; 2014.; i 2015.
Ostaci čvrstih podzemnih struktura - temelja i elemenata unutrašnjeg uređenja objekta na parceli u vlasništvu grada Kutine (otkupljeno upravo u svrhu arheoloških istraživanja i moguće prezentacije)
Konzervatorski zahvati na čvrstim strukturama - temeljima i elementima unutrašnje arhitejkture (2010. - 2015.)
Rad na konzervaciji čvrstih struktura na lokalitetu Kutinska lipa u Kutini započeo je 2010. godine pripremnim radovima, te 2011. zidanjem originalnim i zamjenskim kamenom, te zamjenskom vezivnom žbukom, prema rasteru dobivenom na temelju arheoloških istraživanja. Radove na konzervaciji izvodi licencirano poduzeće "PE-GRA" iz Novske pod nadzorom konzervatorice Ivane Miletić Čakširan i arheologinje Ane Bobovec.