X
GO

Povijest muzeja

Muzej Moslavine Kutina je kompleksna muzejska ustanova koja se bavi prikupljanjem,

obradom i prezentacijom i publiciranjem kulturno-povijesnog blaga sa područja Moslavine, dijela hrvatske Posavine i zapadne Slavonije. Moslavina zauzima dio središnje Hrvatske na području Lonjsko-Čazmanske zavale. Okružena je rijekama: na sjeveru i sjeverozapadu Česmom, na istoku i sjeveroistoku Ilovom, te na jugu Lonjom i Trebežom. U sastav Sisačko-moslavačke županije ulazi i dio zapadne Slavonije sa središtem u Lipovljanima koji su poznati kao mjesto s najvećim brojem zastupljenih nacionalnih manjina u odnosu na broj stanovnika, njih čak trinaest na tek četiri tisuće i sto jednog stanovnika prema posljednjem popisu.

Muzej se smjestio u središtu Kutine, u bivšem ladanjskom dvorcu grofova Erdödy sagrađenom  sredinom 18. stoljeća. Barokna je to pravokutna kurija, s malim trijemom iznad ulaza na istočnom pročelju. Izvorni, barokni izgled zgrade izmijenjen je prilikom historicističke obnove 1895. godine, zabilježene na zabatu, kada je kurija dobila izgled  koji je neznatno izmijenjen do danas. Kao zavičajni muzej osnovan je 15. 3.1960. godine s arhivom i povijesnom zbirkom, da bi u kasnijem periodu proširio svoju djelatnost na arheologiju i etnologiju 1963., a 1972. otvara se galerijski odjel.

Dio djelatnosti Muzeja koji se odnosi na stručnu obradu i prezentaciju  prikupljene građe odvija se u dva objekta: zgrada Muzeja (bivša kurija grofova Erdödy) i drugi u zgradi Galerije (Stara banka). U Muzeju Moslavine postavljene su stalne zbirke: etnografska, arheološka i kulturno-povijesna, a u Galeriji: na katu je stalna galerijska zbirka slika i skulptura, dok se u prizemlju prezentiraju povremeni tematski sadržaji: izložbe, promocije, radionice i predavanja. Stručna djelatnost Muzeja i danas se odvija u četiri odjela: arheološki, etnografski, galerijski i kulturno-povijesni. Najstarija svjedočanstva o životu na području današnje Moslavine sežu u protopovijest. O tome svjedoče fosilni ostaci velikih sisavaca – praslonova i nosoroga nađeni u rudniku bentonitne gline u Gornjoj Jelenskoj. Njihova starost se procjenjuje na oko 18 milijuna godina. Da se kontinuitet života u tim pradavnim razdobljima nastavio potvrđuju i naslage fosilnih ostataka puževa – paludina, stare oko 15 milijuna godina. Od tada pa do neolitika (kamenog doba) čovječanstvo je prošlo golemo vremensko razdoblje i veliki napredak čije su najizrazitije manifestacije bile: stalna naselja, visoka razina materijalne kulture, duhovno izražavanje, a možda i zajednički jezik unutar pojedinih etničkih skupina.

Iz pretpovijesnih razdoblja postoje značajni arheološki ostaci – predmeti materijalne kulture, koji se čuvaju i prezentiraju u Muzeju Moslavine u Kutini. Najbrojniji i najatraktivniji su primjerci keramičkog posuđa iz razdoblja kasne Vučedolske kulture (3. tisućljeće pr. Kr.) sa arheološkog lokaliteta Gradina Marić u Mikleuškoj, oko 20 kilometara sjeverozapadno od Kutine, na južnim obroncima Moslavačke gore.

U rimsko doba područje današnje Moslavine bilo je dio provincije Panonije. Već krajem 1. stoljeća n.e., odmah nakon pacificiranja Ilirskih (Panonskih) plemena, građene su ceste uz koje su nastali vojni logori, ruralna i urbana naselja, latifundije (poljoprivredna imanja, veleposjedi) sa središnjim zgradama - villama rusticama. Na potezu od Kutine do Osekova, na oko 15 kilometra pronađeno je 8 mjesta sa ostacima iz rimskog razdoblja. Neka od tih mjesta danas su arheološka nalazišta s perspektivom da se pretvore u manje arheološke parkove. Još 1873. godine, naš poznati povjesničar i Ilirac Ivana Kukuljević Sakcinski, na temelju zemljovida nastalih po antičkim izvorima, slijedeći trasu rimske ceste, koja je svoje izvorište imala u Sisciji, nailazi na urbano naselje Varianis, te kaže da bi njegove ostatke mogli tražiti u Kutini-Kutinska lipa.

Djelatnici Muzeja

Djelatnici Muzeja Moslavine sudjelovali su na brojnim istraživanjima, a ostvarila se suradnja sa brojnim Muzejima, arhivima, institutima, galerijama i Centrima za kulturu u zemlji i inozemstvu (Italija, Mađarska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Češka i Srbija). Zatim sa mještanima mnogobrojnih naselja na širem području Moslavine, hrvatske Posavine, novljanskog kraja i Banovine. Terenski rad, prikupljanje građe i podataka od sve rjeđih sudionika vremena, kazivača, posao je kome djelatnici Muzeja posvećuju mnogo pažnje. Zahvaljujući takvom predanom dugogodišnjem radu i prikupljanju muzejske građe i podataka sačuvan je veliki dio narodne ostavštine iz vremena 19, do sredine dvadesetog stoljeća. Etnografski odjel Muzeja uspostavio je suradnju s mnogim muzejima unutar zemlje, te ostvario i međunarodne veze. Muzealci ulažu napore u arhiviranje prikupljene muzejske građe ne samo u muzejskim eksponatima i dokumentima, već kroz multimedijski prikaz. Video i audio zapisi događanja vezanih uz arheološki, kulturno povijesni i etnografski odjel. Na taj način rad muzeja približen je širem krugu korisnika i prilagođen današnjem vremenu.

Tijekom 50-to godišnjeg razdoblja tiskane su brojne knjige, katalozi, mape, zbornici i priručnici, zatim promovirali smo se putem plakata, razglednica i suvenira. Održali likovne, etnografske, arheološke i povijesne izložbe kako djelatnika Muzeja, tako i suradnjom i razmjenom s drugim ustanovama. Održali smo niz povijesnih i etnografskih radionica.

Izložbom najvrednijih predmeta muzejske građe, te mapom Muzej Moslavine se predstavio povodom 50 godina rada Muzeja Moslavine 2010. g., a tijekom vremena snimljeno je i nekoliko filmova: 45 godina Muzeja Moslavine, Ribarstvo Lonjskog polja, Kamo su otišli ribari, Arheologija u Moslavini, a kao suradnici HTV-a izdvajam filmove: Moslavačke slike, U zjenici sunca, U ime škrleta…

 

 

Muzej Moslavine u Kutini kompleksna je muzejska ustanova koja se bavi prikupljanjem, obradom, prezentacijom i publiciranjem kulturno-povijesnog blaga na širem području Moslavine i zapadne Slavonije. Osnovan je kao Muzej revolucije i arhiv 1960. g. Prvi ravnatelj Muzeja bio je Slavko Degoricija.Stručna djelatnost Muzeja ostvaruje se u sklopu četiri odjela: Povijesnoga, Arheološkoga, Etnografskoga i Galerije slika i skulptura.
U sastavu Muzeja djeluje i knjižnica zatvorenog tipa.

 

1.Muzealci u noći muzeja 2016..jpg

Muzealci u noći muzeja, 2016.

 

Djelatnici Muzeja, 15.2.1991.jpg

                         Muzejski djelatnici 1991. godine: Slavica Moslavac, Srećko Karapetrić, Rastko Pražić-direktor, Ankica Livić, Marija Filipović i Zdenka Moguš.


Vlastelinstvo Ausch - danas Galerija

Dio djelatnosti Muzeja koji obuhvaća stručnu obradu, prezentaciju i pripremu za publiciranje prikupljene građe ostvaruje se u Kutini, i to u dvije zgrade: u zgradi Muzeja (dvorac Erdödy iz 18. st.) i zgradi Galerije ("stara banka" s prijelaza iz 19. u 20. st.). Izvorni, barokni izgled zgrade Muzeja izmijenjen je prilikom historicističke obnove 1895. g., zabilježene na zabatu. Ispred istočnoga (ulaznog) pročelja dvorca - kurije postojao je u 19. st. mali romantičarsko-historicistički perivoj približne površine 3 900 m2. Tlorisni uzorak perivoja bio je krug zasađen cvijećem i postavljen u osi ulaza u kuriju. Muzej u svom fundusu ima više od 7.000 predmeta, ulomaka, arhivske građe i knjižničnog fonda.


Dvorac Erdödy - danas Muzej Moslavine

Posljednjih godina uspješno je izvedena sanacija objekta od vlage, tako da će najstariji i najljepši objekt svjetovne arhitektonske baštine na moslavačkom području i dalje postojati ne samo materijalno, već i kao kulturni promicatelj trajnih duhovnih vrijednosti prošlosti za budućnost.
Današnja zadaća Muzeja jest transfer istinskoga, cjelovitoga i dezideologiziranoga ljudskog iskustva.

smanjeno.jpg
Muzealci poslije otvorenja stalnog postava MMK, 2002. godine




Djelatnici Muzeja Moslavine Kutina, 2007. godine

1.NOć muzeje.jpg

Muzealci na Noći muzeja 2012. g.: Ana Bobovec (viši kustos arheološkog odjela), Slavica Moslavac (ravnateljica i muzejska savjetnica-etnologinja), Zdenka Moguš (tajnica i knjigovođa), Marija Filipović (čistačica-dostavljač), Dubravko Vidiček (preparator), Jasmina Uroda Kutlić (kusts povijesnog odjela), Mladen Mitar (kustos galerijskog odjela)

Promocija Zbornika Moslavine 13.jpg

 

Promocija Zbornika Moslavine XIII. 2012.

1.Muzealici, 2014..jpg

Promocija Zbornika Moslavine 14, MMM, 2014. godine

9..jpg

Muzealci, autori tekstova i gradonačelnik Andrija Rudić na promociji Zbornika Moslavine, 2014.

 

Muzealici s radnicima preko javnih radova, 2011..22.jpg

Muzealci s radnicima preko javnih radova, 2011. g.

3.Autori.jpeg

Autori Zbornika Moslavine XIV, 2014.g.

 

1.cvijet.jpg

Najposjećenija etnografska izložba u 2014. g. Najljepši je crven cvijet, autorice Slavice Moslavac. Izložbu je posjetilo 883 posjetitelja. Na izložbi je osim autorice govorili i ravnateljica POU iz Nove Gradiške Marija Subić Karlovčan, a otvorila ju je pročelnica za društvene djelatnosti Jasminka Molnar.

 

15.Prof. Ledić i Slavica predstavljaju modele..jpeg

Predavanje, svibanj, 2015. uz demonstratore u narodnim nošnjama, za potrebe turističke promidžbe Muzeja Moslavine, zavičaja-Moslavine

 

Promocija.jpg

Promocija Etnografske mape /Narodne nošnje Moslavine, Hrvatske Posavine i Banovine/ 8.8.2015. na Ljetnoj školi folkora u Zadru

 

14.jpg

MMK, 2.12.2015. promocija Etnografske baštine /mape Moslavine, Hrvatske Posavine, Banovine/, Obiteljskog nasljeđa-tradicijski izbori ljepote i originalnosti, i promocija CD-a KUD-a Kloštr, "Volim milo, ma siroče bilo"

 

 

Djelatnici Muzeja Moslavine, 2015..JPG

Djelatnici MMK s osobama na javnom radu, za Dan muzeja 18. svibnja 2015. Jubilarne djelatnice Slavica Moslavac i Zdenka Moguš

DJELATNICI MUZEJA MOSLAVINE KUTINA OD 1960. do danas

DIREKTORI I RAVNATELJI:

 

1. Slavko Degoricija                                                         01.01.1963. – 31.12.1970.

2. Marija Bardić v. d.                                                      14.01.1971. – 01.03.1971.                                                 

3. Milan Ilić                                                                       01.03.1971. – 01.07.1973.

4. Mirjana Mesić v. d.                                                     26.09.1973. – 03.02.1975.

5. Damjan Lapaine                                                           03.02.1975. – 01.02.1979.

6. Ivan Milat v.d.                                                             01.02.1979. – 20.03.1979.

7. Rastko Pražić                                                                20.03.1979. – 15.02.1991.

8. Slavica Moslavac                                                          15.02.1991. –  14.02.1995.

9. Ana Bobovec, v. d.                                                      15.02.1995. -   31.12.1996.

10. Mladen Mitar                                                              01.01.1997. -   31.12.2000.

11. Slavica Moslavac                                                       01.01.2001. – 31.12.2016.

12. Jasmina Uroda Kutlić                                              01.01.2017. -

 

KUSTOSI:

 

1. Marija Bardić                      - povijest                          20.10.1960. -  30.06.1972.

2. Božidar Gerić                      - povijest                          01.08.1772. -  30.04.1979.

3. Ana Bobovec                         - povijest                         01.10.1979. -  30.04.1990.

4. Srećko Karapetrić               - povijest                         26.06.1990. -   02.06.1991.

5. Slavica Moslavac                 - povijest                         15.02.1995. -   05.10.2000.

5. Jasmina Uroda Kutlić         - povijest                          01.12.2008. –

6. Dragica Iveković                 - arheolog                         01.06.1963. -  21.09.1970.

7. Višnja Plemić                      - arheolog                       15.04.1972. -   14.12.1973.

8. Ana Bobovec                        - arheolog                        01.05.1990. –  24.1.2017.

9. Božica Somek-Machala      - etnolog                          10.07.1968. -  31.01.1971.

10. Nada Pisac                        - etnolog                           15.05.1971. -  30.09.1973.

11. Sloboda Škunca               - etnolog                           10.09.1975. -  31.05.1978.

12. Slavica Moslavac              - etnolog                          15.12.1980. -  14.02.1995.

                                                                                               05.10.2000. –

12. Nada Pisac – Kondres      - etnolog                          13.09.1993. -  31.10.1999.

13. Ivan Milat                         - akademski slikar         01.03.1976. – 30.06.1984.

14. Tihomir Krsmanović       - akademski kipar          15.11.1985. -  04.09.1991.

15. Mladen Mitar                  - povijest i povijest

                                                   umjetnosti                     01.01.2001. –

16. Antonio Džaja               - arheolog                          01.04.2017. - 

 

STRUČNI RADNICI :

 

1. Ankica Leš                          - pomoćni arhivist                   01.03.1961. – 30.04.1962.

2. Miroslav Hržina                - fotograf                                   02.03.1970. – 17.09.1973.

3. Nikola Šurbek                    - preparator i čuvar                 01.01.1962. – 31.05.1962.

4. Dubravko Vidiček             - preparator                             01.01.2005.

 

RADNICI U TAJNIŠTVU I KNJIGOVODSTVU :

 

1. Katica Keser                       - tajnik                                     01.10.1960. – 31.03.1962.

2. Mirjana Mesić                    - tajnik i blag.                          07.04.1962. – 30.05.1990.

3. Ankica Livić                        - knjigovođa i računovođa     04.09.1982. -  31.12.2005.

4. Zdenka Moguš                    - knjigovođa i računovođa     01.02.1984. -  31.01.1985.

                                                  - tajnik i blag.                         01.09.1990. –

5. Marko Camaj                      - knjigovođa i računovođa    10.06.1986.  – 14.12.1986.

6. Branko Jakšić                     - knjigovođa i računovođa     30.03.1987.  – 22.10.1987.

 

RADNICI NA ČIŠĆENJU I ODRŽAVANJU:

 

1. Marija Vajnaht                   - čistačica                                08.04.1962. – 15.11.1975.

2. Marija Bastalec                   - čistačica                                05.04.1971. – 30.10.1987.

3. Marija Filipović                  - čistačica                                09.11.1987. –

4. Dubravko Vidiček              - domar                                     03.08.1992. – 31.12.2004.