Organizator: Muzej Moslavine Kutina

Mjesto: Trg kralja Tomislava 13, Kutina

Vrijeme: 30.11.2020. g. u 13,00 sati

Tema: Tiskovna konferencija - Predstavljanje monografije „Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju“, autorice Savice Moslavac

Iz tiska izašla monografija „Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju“, autorice Savice Moslavac

U Muzeju Moslavine Kutina na konferenciji za novinare predstavljena je knjiga „Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju“, autorice i muzejske savjetnice Slavice Moslavac. Riječ je o kapitalnom djelu kojim povjesničarka i etnologinja, voditeljica Etnografskog odjela Muzeja Moslavine Slavica Moslavac obilježava 40. godina rada i odlazak u zasluženu mirovinu.

Životno djelo autorice predstavila je ravnateljica Muzeja Jasmina Uroda Kutlić. „U svom radu Slavica Moslavac istraživala je Moslavinu, Bilogoru, Hrvatsku Posavinu, Banovinu i Zapadnu Slavoniju. Objavila je niz popularnih članaka, publikacija, stručnih tekstova, kataloga, priručnika, razglednica i etnografskih mapa. Velik dio vremena posvetila je izučavanju folklornog i građanskog kostima Moslavine, ali i nacionalnih manjina u Sisačko-moslavačkoj županiji. Izučavala je i tradicijsku arhitekturu Kutine, Moslavine i Posavine, te glazbenu baštinu sjeverozapadne Hrvatske.“ – istaknula je ravnateljica Muzeja Moslavine dodavši kako ovo djelo ostaje u nasljeđe budućim naraštajima za nastavak istraživanja i očuvanja narodnog blaga kojeg je Slavica očuvala i promovirala.

Pet uglednih stručnjaka - recenzenata napisalo je svoje viđenje ove monografije i smatraju da ima izuzetnu vrijednost objedinjavanja na jednom mjestu i to: dr. sc. Tvrtko Zebec, Božica Brkan, prof., Josip Forjan, prof., Ivica Ivanković, prof. i Tatjana Brlek, prof.  Etnografski zapisi po Moslavini govore nam dakle o materijalnoj i duhovnoj ostavštini Moslavine i šireg zavičaja, o obredima i običajima kroz godinu, naslijeđenoj baštini iz prošlosti, ali i trajnim vrijednostima koje se održavaju i danas.

Tijekom 40-godišnjeg rada i istraživanja Moslavine, Hrvatske Posavine, Bilogore, Banovine i Poilovlja etnologinja Muzeja Moslavine Kutina, Slavica Moslavac, priredila je niz samostalnih i skupnih izložbi, obradila brojne teme vezane za stanovanje, život u obiteljskim hrvatskim zadrugama, obrede i običaje koji su se održali i koji su opstali i danas usprkos informatizaciji, modernizaciji i novim tehnologijama. Stoga se ukazala potreba, prije odlaska u mirovinu 1.1.2021., objediniti u cjelovitu monografiju pod nazivom Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju /kraj, ljudi, običaji/ veći dio svojih istraživanja ovog područja podijelivši ga u nekoliko cjelina.

„Dakle, Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju predstavljaju veći dio moga istraživanja, od izučavanja arhivske građe, traženja podatka u literaturi, obilazaka brojnih kazivača tj. dobrih i dragih ljudi koji su mi pomagali u nesebičnom davanju informacija kao i darivanju etnografskih predmeta. Moram naglasiti da monografije ne bi ni bilo da me pet godina nisu nagovarali gospodin Josip Gobac i ljubiteljica tradicijskih vrijednosti i književnica, uporna gospođa Božica Brkan.  Oni su između ostalog rekli da …“ sav moj rad nije dovoljan ako nije objedinjen u jednoj monografiji, te mora predstavljati bazu budućim istraživačima i zaljubljenicima u etnografsku baštinu ovog dijela centralne Hrvatske“– rekla je na promociji za medije autorica Slavica Moslavac dodavši kako će i dalje raditi na očuvanju i promociji narodne i tradicijske baštine Moslavine i šireg zavičaja.

Slavici Moslavac čestitao je i zahvalio i gradonačelnik grada Kutine Zlatko Babić: „Velika je stvar za nas u Kutini, Muzeju i Moslavini to što imamo takve ljude poput Slavice koja širi i prezentira naše bogatstvo. Drago mi je da je to sve objedinjeno i zapisano jer na taj način trajno će ostati sačuvano. Nažalost, sada smo u vremenu kada je malo teže prezentirati ovako djelo te nismo na pravi način, velikom promocijom, mogli mu dati značaj, ali nadam se da će ponovno biti organizirane i naše Smotre folklora, kao i drugi značajni događaji, gdje ćemo se sigurno osvrnuti i na ovo djelo.“ Naslovnicom monografije pod nazivom „Priče iz medaljona“, umjetnice Mirjane Pavetić željelo se prezentirati istražene teme sažete u cvjetnom predlošku, a razgranate grančice s medaljonima – teme koje su zastupljene. Monografija sadržava 336 stranica, oko 700 povijesnih crno-bijelih i fotografija u boji, karata, crteža, vinjeta,  notnih zapisa pjesama i kola.

Monografija ima tvrdi uvez i može biti vrijedan dar stručnjacima etnolozima, folkloristima, prijateljima, poslovnim partnerima i drugim zaljubljenicima u baštinu.

Na TV Laudato u Zagrebu, u emisiji Susret u riječi koje vodi i uređuje Đuro Vidmarović, pormovirana je etnografska monografija Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju, autorice Slavice Moslavac

Povodom objavljivanja knjige ''Etnografski zapisi'', u emisiji ''Susret u Riječi'' ugostili smo Slavicu Moslavac iz Kutine. Završila je studij povijesti i etnologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. U Muzeju Moslavine Kutina kao kustosica Etnografskoga odjela, doradila je stalni postav koji danas ima oko tri tisuće predmeta. Kao kustosica etnologinja svoj profesionalni interes usmjerila je na Moslavinu, Bilogoru, Banovinu, Hrvatsku Posavinu i zapadnu Slavoniju. Velik dio profesionalnoga angažmana posvetila je izučavanju folklornoga i građanskog kostima Moslavine, ali i nacionalnih manjina, tradicijske i građanske arhitekture Kutine, Moslavine i Posavine, glazbene baštine sjeverozapadnoga dijela Hrvatske, dječjih igračaka i igara te tradicijskih obreda i običaja. Za više od sedamdeset autorskih izložbi koje je osmislila i predstavila javnosti ostavila je pisani trag u obliku deplijana ili kataloga. (Đuro Vidmarović)

Zukva, sitina, sitak, sit

Močvarna biljka, zukva, sit(a), sitak, sitina, (lat. Heleocharis palustris), je višegodišnja zeljasta biljka srodna travama, sa dugim rizomom, visoka do 60 cm. Stabljike su zelene, na vrhu nose cvijetove skupljene u klasice, do 2 cm. Odgovaraju joj vlažna mjesta. Pogodna je za sadnju pored vodenih površina (močvara, potoka, kanala..). Zbog čestih košnji trave i prekopavanja livada i močvara, teško ju danas  nalazimo zdravu i visoku.

U vrijeme velikih Hrvatskih zadruga, kada su na ispaše, na velike zajedničke livade, tj. na gmanja ili gemajde odlazili momci i djevojke čuvati blago (stoku), zabavali su se izradom predmeta od te močvarne trave. Najčešće su to bili stolci, stolice, košarice i kape.

Njihov vijek trajanja je bio dok su osobe bile na paši, a danas služe za scenske prikaze pojedinih običaja.

Slavica Moslavac

Društveni život u Kutini je početkom 20. stoljeća je bio vrlo skroman, tako da je 1907. g. gostioničar Horžinek dao sagraditi veliku dvoranu za zabave, koja je pored „ Petrovskog  proštenja“ i sajmova  bila značajno mjesto okupljanja, druženja i zabave. U 1908.g. osnovan je i Hrvatski sokol pa su se priređivale priredbe na otvorenom, a proslave su bile obilježene isticanjem narodnih tradicija i narodnih nošnji, te skupinama konjanika na lijepo odnjegovanim konjima. Žitelji Kutine voljeli su svetkovine i proslave, jer su proštenja i druga događanja, bila prilika za obilna gošćenja. Trgovci i obrtnici, a osobito licitari i medičari prodavali su na ulicama svoje proizvode, a za djecu veliko veselje bilo je ušećereno voće, sitni kolačići, dok su mladi bili darivani licitarskim srcima. Za vrijeme svetkovina, žongleri i putujući glumci smještali su se sa svojim rekvizitima za predstave po mostovima i sajmišnim poljima. To je u Kutini bilo u današnjoj Kolodvorskoj ulici, s desne strane od ciglenog mosta, pa sve do ulice Petra Krešimira IV, zatim u Matoševoj ulici na mjestu starog sajmišta gdje je 1954. sagrađen današnji Dom zdravlja. Katolička crkva je imala značajnu ulogu u životu naroda. Župnik u Kutini bio je od 1901. do 1921. Mato Lovadenić, koji je imenovan od nadbiskupa, začasnim prisjednikom nadbiskupskog konsistorija. U prisustvu brojnih pučana, (mnogi u narodnim nošnjama), 1907. g. posvećeno je i novo crkveno zvono, a Kutinjanin Gustav Baron, zagrebački kanonik  i dekan Bogoslovnog fakulteta i veliki dobrotvor, pobrinuo se da pjevanje u crkvi bude po crkvenim propisima, tj. Vatikanskom koralu, po čemu je Kutina bila prva crkva u Hrvatskoj. U Kutini je 1890. osnovano i pjevačko društvo „Moslavac“, a 1904. i tamburaško koje je svake godine priređivalo glazbeni program. Pedesetih godina Kutina je imala jedan od najkvalitetnijih pjevačkih i tamburaških zborova koje je vodio dr. Dragutin Raljušić.

 Slavica Moslavac, voditeljica etnografskog odjela