X
GO
Novosti
Novosti : Valentivnovo

Valentinovo-ljubav i cvijeće

 5-srca.jpg

Posljednjih se nekoliko godina u našoj zemlji obilježava blagdan Sv. Valentin, 14. Veljače, kao Dan zaljubljenih. Porijeklo ovog običaja vodi nas u Englesku, gdje se ovaj običaj u prvotnom obiku obilježavao tako što su zaljubljeni plemići slali svojim izabranicama ljubavna pisma. Na europsko je kopno ovaj običaj uveo francuski kralj-pjesnik Charles d'Orleans koji je 1415. Godine kod Agincourta pao u zarobljeništvo i kao zarobljenik proveo u Engleskoj dvadeset i pet godina. Tijekom svog prisilnog boravka u Engleskoj, Charles se uglavnom bavio zaljubljivanjem i pisanjem poezije. Kada se se vratio u Francusku, jedna od prvih stvari koju je učinio, bila je ta da svojim sunarodnjacima preporuči vođenje običaja slanja Valentina, tj. Ljubavnog pisma koje se šalje osobi suprotnog spola, svake 14. Veljače.

3-srca.jpg

Naravno, da je ovaj pomodni običaj odmah usvojen na dvorovima, ali dugo je trajalo dok nije prihvaćen u narodu. Čitati i pisati bila je samo privilegija plemića i tek kada su se najširi slojevi naroda opismenili običaj je prihvaćen u cijeloj Francuskoj. Danas je Valentinovo vrlo omiljen blagdan ne samo u Francuskoj, već u cijeloj Zapadnoj Europi i to toliko da je smatran narodnim običajem koji se dovodi u vezu sa svecem-mučenikom iz 3. St. Sv. Valentinom, čiji je blagdan upravo 14. Veljače. Njegov kult raširen je po cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Prema legendi, Valentin je bio svećenik, mučen za vladavine cara Claudija II (269-70). Bazilika u njegovu čast podignuta je u Rimu u Via Plaminia već u 4. Stoljeću. Legenda kaže kako je liječio djecu bolesnu od padavice, a jednoj je slijepoj djevojčici vratio vid. Jedna druga legenda kaže da je sv. Valentin vjenčao jednu pogansku djevojku i kršćanina, pa je stoga prozvan i zaštitnikom zaljubljenih.

6-srca.jpg

 U našoj narodnoj tradiciji ovaj dan u prošlosti nije imao neko posebno značenje, osim što se govorilo da se toga dana ptičice žene, pa se i tako opet dovodio u vezu sa zaljubljenima. Ptičji svatovi se održavaju u živicama i šumarcima. Na gozbi ima dakako svekolikog jela i pića i mnogo raznih glazbala. U rano jutro svadba prestaje, ptice idu spavati, a ostaju utihnula glazbala i preostalo jelo i piće. Odrasli šalju bosonogu djecu, čim se probude, u obližnju živicu da pokupe ostatke s ptičje svadbe (koje su im oni, naravno, u ranu zoru ostavili). Djecu su najviše zanimala ptičja glazbala. No, uz sav trud, u živici ih nisu nalazili. Tu je bilo jela (mesa, kobasice, kolači...) i pića. Zaokupljena njima sve dok se do sita ne bi najela, djeca su dobro ozebla. Vraćala su se, stoga, kući plačući. Odrasli su ih dočekivali i objašnjavali im da je njihov plač melodija s ptičjih glazbala, te da će oni biti zdravi i dobri pjevači. Svetom se Valentinu zagovaralo za zdravlje. Njegovo ime znači Zdravko. Osobito su mu se zagovarala djeca koja su imala fraz (padavicu).

 
Povratak na naslovnicu
Podaci

Osnivač: Grad Kutina 
Godina osnutka: 1960.
Vrsta muzeja: opći - zavičajni 
Prostor muzeja: 230 m2 
Sastavni dio muzeja: 
Galerija Muzeja Moslavine