Jer od davnina poklade fašnik /od njemačkog Fasching/,  fašejnek, fašnek, fašinjak ili mačkare imaju značajnu ulogu u godišnjem ciklusu narodnih običaja. Poklade su se osobito razvile u srednjem vijeku, a potječu od rimskih Saturnalija i Luperkalija, te pripadaju kultu plodnosti. Pokladni običaji u Moslavini danas su se sveli na pokladni utorak sa završnicom na Pepelnicu, a obuhvaćaju nekoliko osnovnih segmenata: prerušavanje i ophodnja maskiranih skupina koje istjeruju zlokobnu zimu zastrašujućim maskama i bukom, ali istodobno pjevaju i plešu za boji rast usjeva. Za svoj trud i dobre želje nagrađeni su darovima u hrani i novcu.

Do pedesetih godina održao se običaj izradbe i posebnih ljuljački. Ljuljanjem su se iskazivale dobre želje: za obiljem i uspješnom ljetinom, a također i prevencijom protiv bolesti.
Poklade završavaju suđenje lutki fašniku, koji se na kraju pravno valjanog procesa, spaljuje, baca u vodu i utapa ili na neki drugi način uništava. Tim činom obznanjuje se pobjeda nad zimom, grijesima i nedaćama nanesenim zajednici u prošlom jednogodišnjem razdoblju.

Moramo naglasiti da su se pokladni običaji u Kutinskom selu (danas Radićeva ulica), održavali cijelo vrijeme socijalističkog razdoblja, a od 1939. do 1942.g. u Kutini je izlazio i fačnički list Buha, koji je riječju i crtežom naglašavao nesmotrenosti i nespretnosti tadašnjih političara i ostalih kutinskih uglednika.