Arheološki

ISTRAŽITE

Arheološki odjel Muzeja Moslavine Kutina započeo je s radom 1963. godine nizom probnih i sondažnih istraživanja (arheologinja Dragica Iveković) koja su rezultirala bogatim pokretnim arheološkim materijalom na temelju kojega se mogu rekonstruirati neki aspekti života na širem području Moslavine u razdoblju od kasnog neolitika, preko bakrenog, brončanog i željeznog doba, antike (rimskog razdoblja) do kasnog srednjeg vijeka (15. – 16. st.).
S povremenim prekidima u kontinuitetu, arheološke zbirke (pretpovijesti, antike i srednjega vijeka) upotpunjavane su istraživanjima pod stručnim vodstvom muzejskih arheologa Dragice Iveković (1963. – 1970.), Višnje Plemić (1972. – 1973.), Damjana Lapajne-a (1975. – 1979.) i Ane Bobovec (1990.- 2017).
Prvi izložbeni postav arheološke zbirke otvoren je 1970. godine, a sadržavao je predmete s arheoloških lokaliteta Mikleuška – Gradina Marić, Tomašica – Ravnice, Donja Paklenica, Voloder – Voloderski Bregi (pretpovijest), Okešinec, Hercegovac (antika), Garić-grad, Kutina – Plovdin-grad i Turski stol, Tomašica – Gradište te Sokolovac. Upotpunjavanje arheološke zbirke nastavljeno je sustavnim arheološkim istraživanjima na nekoliko lokaliteta: Garić-grad (1968. – 1972.), Gradina Marić u Mikleuškoj (1964., 1990. i 1995.), Ciglenice u Osekovu (1997. – 2006.) i Kutinska lipa u Kutini (2004. – 2016.).
Krajem 19. st. izvršeno je prvo arheološko istraživanje prostora Fratrice, Crkvišta i Lipe (prostor između današnje Kutinske Lipe i Repušnice) koje u svom kratkom izvještaju spominje Despot Teodorčević (povjerenik tadašnjeg Narodnog muzeja u Zagrebu).
Gjuro Szabo, naš poznati povjesničar i utemeljitelj konzervatorske službe u Hrvatskoj, u svom djelu „Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji“ spominje ostatke srednjovjekovnih utvrda Garić-grad, Moslavina-grad, Kraljevu Veliku, Kutinu, Plovdin-grad…
I prije osnutka muzeja u Kutini arheolozi Arheološkog muzeja u Zagrebu povremeno su obilazili naš teren i otkrili više nalazišta (Ivica Degmedžić, Branka Vikić i Aleksandra Faber). Neposredno prije osnivanja muzeja u Kutini, 1950-ih godina pripremna istraživanja u Kutini (na Aušovu i Plovdin-gradu) izvršio je Ante Glavičić.

U projekt revitalizacije Garić-grada (1968. – 1971.), koji je obuhvatio arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, ispred Muzeja Moslavine (Dragica Iveković), bili su uključeni i Povijesni muzej Hrvatske (Milan Kruhek) i Restauratorski zavod Hrvatske (Ivo Maroević). Godine 1976. rekognosciranjem je otkriven pretpovijesni lokalitet na položaju Osušak u Kaniškoj Ivi. Arheološkim istraživanjem pod vodstvom prof. dr. Stojana Dimitrijevića 1978. utvrđeno je da se radi o naselju korenovske kulture na starčevačkom stratumu. Regulacijom Ilove 1979. presječeno je naselje korenovske kulture na položaju Berek u Tomašici. Naknadnu obradu nalazišta i materijala izvršio je prof. dr. Aleksandar Durman (83 zemuničke jame i bogata linearno-trakasta keramika). Nekoliko značajnih arheoloških nalazišta na području Moslavine otkriveno je i tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi plinovoda Kutina – Virovitica, koje je vodio Nenad Hölbl (AMZ). Na istraživanju Gradine Marić u Mikleuškoj 1990. godine bili su angažirani članovi arheološke sekcije Muzejskog društva sjeverozapadne Hrvatske (arheolozi iz Bjelovara, Sesveta i Čazme), a voditeljica istraživanja je bila Marina Šimek iz Varaždina. Dosad najsveobuhvatnije istraživanje ovog lokaliteta je provela dr. sc. Jacqueline Balen (AMZ) 2017. godine. Od 2009. godine značajan novi doprinos poznavanju srednjovjekovne prošlosti Moslavine dao je Hrvatski restauratorski zavod (dr. sc. Tajana Pleše i Petar Sekulić) intenzivnim istraživanjem najznačajnijih arheoloških nalazišta na Moslavačkoj gori (Bela Crkva, Garić-grad, Jelen-grad, Bršljanovac, Košuta-grad). U novije vrijeme o zaštiti arheološke baštine brine i konzervatorska služba Ministarstva kulture (Amelio Vekić, Zoran Wiewgh, Ivana Miletić). Rimsku vilu u Osekovu – Ciglenice od 2012. godine istražuje HAZU (dr. sc. T. Leleković). Tek nekoliko lokaliteta upisano je u Registar kulturnih dobara RH (Ciglenice, Kutinska lipa, Gradina Marić…) te pred nama stoji daljnji rad na otkrivanju i čuvanju arheološke baštine moslavačkog kraja.
Prvi stalni arheološki postav u Muzeju Moslavine otvoren je 1970. godine. Od tada do danas nekoliko puta je promijenjen, uglavnom zbog prilagodbi izložbenom prostoru. Arheološka građa raspoređena je u tri zbirke – Zbirku pretpovijesti, Zbirku antike i Zbirku srednjega vijeka.